Pruge uzanog kolos. Lašva-D.Vakuf(Bugojno.-G.Vakuf)-Srnetica

[Igor Legaz]

Postojala je zamisao o izgradnji pruge Banja Luka - Jajce, kako je to prikazano na detalju karte iz 1913. godine.

Quelle:
K. und K. gemeinsames Finanzministerium (Hg), 1913.
Bericht über die Verwaltung von Bosnien und der Hercegovina. Wien. Beilage 19

[Igor Legaz]

Za vrijeme gradnje pruge: Banja Luka - Bosanski Novi, Osmanski sultanat je 1874. razmatrao ideje o gradnji pruga:

[1.a] Busovača - Kotor Varoš - Banja Luka - Bosanska Gradiška

[1.b] Busovača - Travnik - Jajce - Banja Luka - Bosanska Gradiška

[1.c] Busovača - Travnik - Donji Vakuf - Jajce - Banja Luka - Bosanska Gradiška

[2] Busovača - Doboj - Bosanski Šamac

Bilo je tu još fenomemalnih ideja, poput:

[3] Višegrad - Zvornik - Šabac - Beograd

[4] Bar - Skadar - Prizren - Skopje - Sofija

[5] Beograd - Smederevo - Kladovo - Berkovica - Sofija


Fantastičnu "ideju svih ideja": Busovača - Veliki Šeher - Uvac - Prijepolje - Rožaje - Kosovska Mitrovica - Skopje - Solun, nije potrebno
naglašavat!

[Igor Legaz]

Povezivanje Banja Luke s Busovačom je za sultanatsku upravu bio ogroman "startni" problem , kako je to predočeno na detalju skice iz 1874. godine [prilog 1].

Kako bi čitatelj znao gdje je: "Usko Pass", izdvojio sam detalj s topografske karte (M = 1 : 100000) iz tridesetih [prilog 3], na kojoj je označeno Usko Brdo.

Ne pokazujem gdje je "Komar Pass", jer to smatram poznatim.

Na istom detalju topografske karte, uočavaju se dio šumske pruge "Ugar" (Turbe), dio "Vrbanjathalbahn" (Banja Luka) i dio "Usorathalbahn" (Doboj).

[PECELJ]

Detalj iz ložionice železničke stanice Potoci:

[Igor Legaz]

Molim moderatora da među industrijskim prugama u BiH, otvori temu o pruzi uz (niz) rijeku Vrbanju (Kotor Varoš, Obodnik, Maslovare)

http://digitalarchive.mcmaster.ca/islan ... repo:10001

Imam nekih materijala o toj šumskoj pruzi, a nema odgovarajuće teme.

Detalj iz ložionice železničke stanice Potoci

Na detalju karte iz tridesetih (M = 1 : 100000) vidi se veliko željezničko "čvorište" Potoci. Pruga prema sjeveru vodi do Srnetice (susjedna stanica), a pruga prema jugoistoku vodi za Mlinište (ili Mliništa - pojavljuju se oba naziva na kartama).

Od stanice Potoci, odvajala se šumska pruga prema zapadu. Mislim da su ove lokomotive korištene baš za "šumske" svrhe. Često bi takve "industrijske" lokomotive imale neko ime, poput ove prednje na fotografiji. Ne vidim sva slova ("... bošica"), a ova za slova, koja sam napisao, ne znam jesam li ih dobro dešifrirao.

Na stražnjoj lokomotivi, piše "12" ili "17". Mislim, dalje, da je ova ložionica opsluživala "šumske" lokomotive, dok je u obližnjoj Srnetici bila glavna ložionica

[Igor Legaz]

Uz detalj skice iz 1874., prilaže se i "studija", kojom su francuski projektanti željeli uvjerit sultanatsku upravu da je normalnotračnu prugu Banja Luka - Busovača, bolje trasirat preko Jajca i "Komar Pass", nego preko Kotor Varoši i "Usko Pass".

Uglavnom, Banja Luka i Jajce nikad nisu direktno spojeni nekim šinskim vozilima, pa niti električnim tramvajima ("750 mm")!

[Igor Legaz]

Na. ove dvije fotografije stanice Turbe, interesantan je kolosijek s kontaktnom mrežom za lokomotive na električni pogon

[železocestnik]

Pozdravljeni,

zanimljivo, što nema više fotografija elektrifikacije...

Kada je na 4. stranici ove teme dodao ovu fotografiju, ivanjz je zapisao:

"Šumsko preduzeće "Ugar" imalo je elektrificirani deo pruge u fabrici pa je verovatno jedan krak išao i do stanice u Turbetu. Na fotografiji dole se vidi deo elektficirane trase u varoši."



pozdrav
Darko

[Igor Legaz]

Od stanice Goleš počinje veći uspon uz prevoj Komar, oko 45 ‰ .

Tu je morala biti izgrađena zupčasta pruga sve do stanice Oborci , što je nekih 10.6 km.
Slično zupčastoj pruzi na Ivan planini, na vrhu prevoja je stanica Komar i tunel Komar u dužini od 1382 m.

Posle njega je pad od 45 ‰ , sve do stanice Oborci.

Na ovoj skici se vidi da je izgleda bilo planirano kopanje tunela dugog 3100 m posle stanice Goleš, da bi se smanjio uspon i pad.
Nešto slično tunelu Bradina.

Još je Wilhelm von Pressel (sa suradnicima)

https://de.m.wikipedia.org/wiki/Wilhelm ... ingenieur)

https://www.deutsche-biographie.de/sfz97272.html


imao ideju gradnje tunela Komar normalnotračne pruge za potrebe Sultanata, koji je, prema skici (njegovog francuskog suradnika) iz 1874., trebao bit dug 1430 m (samo 48 metara dulji od tunela izgrađenog za uskotračnu prugu), a na nadmorskoj visini od 761 m (svega 18 metara niže od tunela izgrađenog za uskotračnu prugu).

Jasno je da bi nadmorska visina od 761 m, smanjila nagib, koji ne bi bio oko 45 ‰ , nego nešto manji.

Kako bi normalnotračni vlakovi svladavali takav nagib ?

[PECELJ]

Železnička stanica Srnetica 1966.godine sa lokomotivom JŽ 189-022 :