FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Ne, ne, ne, ne i ne!

železocestnik napisao:... ti si govorio o lažima, da lokomotive nisu došle u BiH one, koje su radile na pruzi Timișoara - Orșova.

Ja sam isticao i ponavljam kako je teška izmišljotina da je pruga Timișoara - Orșava građena kao normalnotračna.

Gospodin Ajdin Fevzija tako nešto nije napisao u svojoj knjizi (detalj te knjige je priložen), niti sam se ja referirao na podatke iz te knjige.

Prema onome što se do sada razotkrilo, izgleda da tvrtka "Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine" plasira laži.

U prilogu je isječak iz knjige koju je napisao Ajdin Fevzija

Igor Legaz, pozdravljen,

dakle, jedina teška izmišljotina je, da je pruga Timișoara - Orșova građena kao uzkotračnatračna.
Dobro, ovo mene uopšte ne interesira i OT je za ovu temu.

Ako znaš, šta je napisao Ajdin, onda bi samo napisao, da je jedan školarac pogrešio i napisao, da je građena uskotračno. Plus to, da su i "Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine" pogrešile kod prepisivanja (copy-paste) od neznanog autora.

I to bi bilo sve ine da vučeš na dan da lažu i plasiraju laži.

Kako sam ti već napisao, baš niko u "Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine" nema pojma o istoriji BiH železnica.

Ali idemo sada dalje.

Igor Legaz napisao:Netko je, iz teško razumljivih pobuda, pokušao plasirati izmišljotine u "povijesni razvoj željezničkog prometa u BiH".

Definitivno, nije riječ o lošem prijevodu, već o svjesnim lažima, što se vidi i po nepostojećoj riječi "segeituh"! Nitko, nikad i nigdje, takvu "riječ" nije zapisao, osim anonimnog umotvorca u spornoj knjizi. Nitko, a ma baš nigdje (u povijesti), neko krovno platno nije nazvao "segeituh".

Pogledaj kod Ajdina, šta piše o prvim prevozima osoba na pruzi od 7.5.1897 dalje.

Popravak:
Pronašao sam primedbu broj 16 u vezi 7 lokomotiva iz projekta Timișoara - Orșova.
Chester piše u knjizi, da je u najviše izvora da je bilo 7 lokomotiva u početku.
Ali firma Hügel & Sager piše u nekom zapisu iz 1896. godine, da ima samo 6 lokomotiva na projektu Orșova.Dakle, potrebno je bilo povući još jednu lokomotivu sa njihovih projekata.


pozdrav
Darko

zopovac napisao:Stanice Kamen i mosta se ne sjećam ali u gornjem uzdužnom profilu u km 221+630 (stacionaža od Sarajeva) iza stanice Kamen prema Bosanskom Brodu ucrtan je propust ili most raspona 10,00 m.
Spremam se da ovog proljeća/ljeta obiđem trasu pruge od Doboja do Dervente a možda i do Bosanskog Broda i tada će slijediti slike.

Igor Legaz napisao:Podatak o "Steinbrücke" već je objavljen u ovoj temi. Doduše, piše "Steinbrucb", ali ja to shvaćam kao pogreška u štampanju (ima još pogrešaka u pisanju naziva stanica).

Eventualan naziv "Steinbrücke", nije morao biti po nekom kamenom mostu, koji pripada željezničkoj pruzi. Mogao je biti neki stari kameni most u selu. Naselje se i danas zove Kamen.

Nakon detaljnijih pretraživanja (koja su uključila i "kopanja" po raznim forumima) ustanovio sam da nije "Steinbruck" (ni "Steinbrücke"), nego je: Steinbruch, odnosno: Kamenolom! Iz priloženog isječka (kojeg je "milan_s" postavio na hrvatskom forumu), posljednje slovo se jasno vidi i to je: "h". Na onom isječku, kojeg sam ja imao, bilo je nečitko posljednje slovo.

Stanica Kamen, između Vrhovi i Han Marica, svoj prvotni naziv je dobila po nekom kamenolomu, koji je bio u blizini.

Ovo su podaci iz sredine 1967. o usponima i mjerodavnim otporima, na preinačenim dijelovima ostataka tematske uskotračne pruge

Ova knjiga iz 1882. (prilog 1), koju sam danas nabavio, sadrži krcato interesantnih podataka. Izdvajam isječak o mostu na Savi i normalnotračnoj pruzi između Slavonskog Broda i Bosanskog Broda (prilog 2), kao i isječke o tematskoj pruzi

Knjiga je izuzetna i trebat će mnogo vremena za proučavanje

Prilažem i fotografiju (iz 1878.) pontonskog mosta, preko kojeg su trupe generala Josipa Filipovića, "ušle" u Bosnu i Hercegovinu.

Snimatelj je na desnoj obali Save (Bosanski Brod). Pokraj lijeve obale Save, mislim da je franjevački samostan u Slavonskom Brodu

Najveće dopuštene brzine vlakova na (preinačenim) dionicama tematske pruge, prema službenim podacima iz sredine 1967.

Pribavio sam knjige "Bosnia-Hercegovina: Narrow Gauge Album" i "The Narrow Gauge Railways of Bosnia-Hercegovina", pa ću se dat na proučavanje obilja podataka koje je Keith Chester naveo. Obje knjige su sjajne.

Keith Chester je skicirao da se tematska uskotračna pruga "protezala" do stanice Sibinj.

Nisam mogao naći neku kartu koja bi potvrdila njegovu skicu.

Međutim, našao sam kartu iz kraja XIX. st. koja potvrđuje njegovu skicu u dijelu, koji se odnosi na kolosijek od željezničke stanice Sijekovac, do pristaništa (na Savi) Sijekovac.