Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Sve vezano za pruge uskog koloseka u Bosni i Hercegovini
Odgovori
Korisnikov avatar
PECELJ
Uber minister
Postovi: 8814
Pridružio se: 01 Apr 2012, 19:47
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od PECELJ »

Železnička stanica Lašva 1966.godine.

Putnički voz sa lokomotivom JŽ 73-021 na čelu.

Izvor : ebay
Prikačeni fajlovi
s-l1600 73 021 Lasva 1966 Original.jpg
s-l1600 73 021 Lasva 1966 Original.jpg (159.38 KiB) Pogledano 2001 put

Igor Legaz
Direktor železnice
Postovi: 523
Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski PBrod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od Igor Legaz »

Prihvati li se kao istinita godina 1872. kao navodni početak željezničkog prometa na pruzi Banja Luka - Dobrljin, a iz kratkog historijata napisanog u ovom članku

https://balkanrailwaynews.blogspot.com/ ... u.html?m=1

onda bi dio normalnotračne pruge Slavonski Brod - Bosanski Brod, južno od matice Save, bila druga pruga dovršena u BiH.

Na karti iz kraja XIX. st. različito su ucrtane pruge "1435" od "760", što se vidi na detalju karte oko mosta na Savi, između Slavonskog Broda i Bosanskog Broda.

Dakle, pruga između Slavonskog Broda i Bosanskog Broda je krajem XIX. st. bila "1435".
Prikačeni fajlovi
IMG-a0f7f33bd9bf21419b9253059da33e24-V.jpg
IMG-a0f7f33bd9bf21419b9253059da33e24-V.jpg (225.75 KiB) Pogledano 1962 puta

Igor Legaz
Direktor železnice
Postovi: 523
Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od Igor Legaz »

ivanjz napisao:Iz Rumunije, gdje je završavana pruga uzanog kolosjeka Temišvar - Oršava, prebačene su lokomotive i raspoloživi vagoni, vlasništvo firme "Higel i Sagel" koja će graditi i pruge u Bosni. Ta okolnost je odredila budući karakter bosanskohercegovačkih pruga, a to su bile uzane pruge kolosjeka 0,76 m.
Netočno je ono "gdje je završavana pruga uzanog kolosjeka".

Tu netočnost su ustrajno prepisivali gotovo svi "povjesničari", tako da je ta "miljun puta prepisivana neistina", poprimila status apsolutne laži.

Naime, željeznička pruga Temesvár [Timișoara] - Terregova [Teregova] - Orsova [Orșova] je uvijek bila normalnotračna.

Naravno, nikakva tvrtka "Higel i Sagel" nije gradila tematsku prugu, nego: Hügel & Sager.

U vrijeme kad je tematska pruga građena Temesvár [Timișoara], ni Terregova [Teregova], niti Orsova [Orșova] nisi pripadali Rumunjskoj.
Prikačeni fajlovi
IMG-133e6abc45b589fcf8dda5480676ba50-V.jpg
IMG-133e6abc45b589fcf8dda5480676ba50-V.jpg (237.7 KiB) Pogledano 1961 put
BIG_0014148323.jpg
BIG_0014148323.jpg (109.98 KiB) Pogledano 1961 put

Igor Legaz
Direktor železnice
Postovi: 523
Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od Igor Legaz »

Pokušao sam, "kopanjem" po internetu, naći izvor ("quelle"), odakle su mnogobrojni prepisivači (metodom "copy - paste"), prenosili nevjerojatne netočnosti, neistine i laži o "historijskom razvoju željezničkog prometa u BiH".

Izgleda da sam uspio pronaći spornu knjigu (prilog 1), ali iz onoga što je dopušteno pročitati, ne vidi se ime i prezime "umotvorca", koji je tu knjigu napisao. Trebalo bi "download" da se sazna ime i prezime autora, ali to nije džaba.

Uglavnom, u spornoj knjizi, se navode vrlo lažni podaći (prilog 2) da je pruga Temesvár [Timișoara] - Terregova [Teregova] - Orsova [Orșova] bila građena kao uskotračna, zatim, da su navedena naselja (u vrijeme gradnje "uskotračne" pruge) pripadala Rumunjskoj, potom da se Georg Heinrich von Hügel prezivao "Higel", a da se Michael Sager prezivao "Sagel", pa onda da je "kilogram" jedinica za mjerenje mjerenje težine?!
Prikačeni fajlovi
IMG-9a2c4223595c71849b39a6cfc26c41d7-V.jpg
IMG-9a2c4223595c71849b39a6cfc26c41d7-V.jpg (86.63 KiB) Pogledano 1932 puta
IMG-cee571920613b985372454957bd30b6d-V.jpg
IMG-cee571920613b985372454957bd30b6d-V.jpg (245.78 KiB) Pogledano 1932 puta

Igor Legaz
Direktor železnice
Postovi: 523
Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od Igor Legaz »

Jedan Mađar se potrudio predstaviti kako je izgledala "četveromeđa" u Đerdapskoj klisuri, krajem XIX. st.

Ne znam koju podlogu je taj Mađar iskoristio da prikaže razgraničenje između Magyarország, Románia, Szerbia i Törökország, ali je nazive susjednih država napisao dobro.

Orșova (krajem XIX. st.) nije bila u sastavu Rumunjske.

Napominjem da Ada Kaleh (otok na Dunavu) doista tada jest bio pod sultanovom vlašću ("Törökország").
Prikačeni fajlovi
IMG-eff1065a6ca621700b47239a5ff6aff0-V.jpg
IMG-eff1065a6ca621700b47239a5ff6aff0-V.jpg (123.44 KiB) Pogledano 1931 put
IMG-49af1f6e478d8fead6f91cdd3c50758e-V.jpg
IMG-49af1f6e478d8fead6f91cdd3c50758e-V.jpg (244.9 KiB) Pogledano 1931 put
IMG-31be858942a90d34d6928e89d2f0d154-V.jpg
IMG-31be858942a90d34d6928e89d2f0d154-V.jpg (228.77 KiB) Pogledano 1931 put

Igor Legaz
Direktor železnice
Postovi: 523
Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od Igor Legaz »

Netko je, iz teško razumljivih pobuda, pokušao plasirati izmišljotine u "povijesni razvoj željezničkog prometa u BiH".

Vratimo se na ovu apsolutnu laž:
Iz Rumunije, gdje je završavana pruga uzanog kolosjeka Temišvar - Oršava, prebačene su lokomotive i raspoloživi vagoni
Pitanje je ima li istaknuta laž veze s onim (prilog) što je 1892. godine, napisao Franz Pfeuffer?

Iz ovoga, što je Franz Pfeuffer napisao, proizlazi da je na gradilište pruge Bosanski Brod - Zenica donesena lokomotiva s gradilišta pruge Timișoara - Orșova. Dakle, prilikom gradnje (normalnotračne) pruge Timișoara - Orșova, korištena je (uskotračna) željeznica, kolosijeka 760 mm.

Franz Pfeuffer nigdje nije napisao "lokomotive", nije napisao "vagoni", nije napisao da je pruga Timișoara - Orșova bila normalnotračna.

Iz toga proizlazi zaključak, da u spornoj knjizi, nije korišten pogrešan prijevod.

Definitivno, nije riječ o lošem prijevodu, već o svjesnim lažima, što se vidi i po nepostojećoj riječi "segeituh"! Nitko, nikad i nigdje, takvu "riječ" nije zapisao, osim anonimnog umotvorca u spornoj knjizi. Nitko, a ma baš nigdje (u povijesti), neko krovno platno nije nazvao "segeituh".
Prikačeni fajlovi
IMG-5175485fe78aa4512f422e87431a1bbf-V.jpg
IMG-5175485fe78aa4512f422e87431a1bbf-V.jpg (109.96 KiB) Pogledano 1914 puta

Igor Legaz
Direktor železnice
Postovi: 523
Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od Igor Legaz »

Franz Pfeuffer ... nije napisao da je pruga Timișoara - Orșova bila normalnotračna
Da ne bude nejasnoća, Franz Pfeuffer nije napisao kakva (normalnotračna, odnosno uskotračna) je bila kolosječna širina pruge Temesvár [Timișoara] - Terregova [Teregova] - Orsova [Orșova].

Do jednostavnog zaključka da je širina kolosijeka pruge Temesvár - Orsova bila 1435 mm, može se doći pregledavanjem arhivskih fotografija željezničkih stanica te pruge (na primjer: Terregova) ili uspoređivanjem oznaka pruga na topografskim kartama iz kraja XIX. st.

Igor Legaz
Direktor železnice
Postovi: 523
Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od Igor Legaz »

cira-1 napisao:
Pruga uzanog koloseka Bosanski Brod - Doboj - Zenica - Sarajevo

Post ned aug 22, 2010 9:19 am

DOBRO JUTRO !

Ne znam zašto se ova pruga zanemaruje što se tiče foruma. Na nekim forumima se jako kasno počelo pričati o njoj, a pokretači te teme su uglavnom forumaši iz Srbije.

Ovo je prva pruga uopšte izgrađena u Bosni i Hercegovini [?!], a ujedno i glavni krivac koloseka 0,76 m.

Da počnemo sa malim istorijatom postanka ove pruge uzanog koloseka.

Prva pruga u Bosni i Hercegovini [?!]

Na Berlinskom kongresu 1878. godine Austro - Ugarska je koristeći bosansko - hercegovački ustanak i slabosti Turske, uspela da dobije mandat na 30 godina nad Bosnom i Hercegovinom. Odmah je krenula da zavede red i mir, kako je diplomatski formulisana okupacija zemlje. Za vojne potrebe bio je neophodan početak izgradnje pruge prema centralnoj Bosni. Kao optimalno rešenje prihvaćeno je da se radni kolosek [!] širine 0,76 m i vozni park, sa upravo završene pruge Temišvar - Oršava, iskoristi privremeno za prvu deonicu. Građevinsko preduzeće "Hügel & Sager" [!] koje je kao vlasnik sredstava angažovao na građenju pruge, završilo je već početkom 1879. godine deo od Broda do Doboja, a sredinom iste godine pruga je "stigla" do Zenice.

Zbog forsiranja su izbegavani veći zemljani radovi i komplikovaniji objekti tako da je pruga izvedena sa lošim elementima: krivinama malih radijusa, čak i 35 m i privremenim, drvenim konstrukcijama mostova i propusta. Takvim elementima odgovarao je vozni park od 20 malih, dvoosovinskih lokomotiva i 400 otvorenih teretnih kola bez gibnjeva, nosivosti po dve tone. Ubrzo je dozvoljen i javni saobraćaj, pa je za prevoz putnika adaptiran deo teretnih kola, dodavanjem krova i bočnih zaštita od platna. Vuču teretnih i putničkih mini vozova, koji su "jurili" maksimalnom brzinom od 15 km/h.

Tri godine kasnije pruga je produžena od Zenice do Sarajeva sa mnogo boljim elementima i objektima, a prethodna deonica adekvatno rekonstruisana.

Za početak jedna stara razglednica stanice u Bosanskom Brodu - kolekcija Muzej Železnica Srbije u Beogradu
Suglasno mađarskim izvorima, normalnotračna pruga Szeged - Szőreg - Valkány - Nagykikinda - Zsombolya - Temesvár - Logos - Karánsebes - Orsova, dovršena je 1874. godine.

Ovdje postavljam detalj knjige, napisane na engleskom, gdje je napisana godina završetka gradnje navedene pruge.

Koristeći podatke iz ovih izvora, ne djeluje mi baš uvjerljivo da su radna sredstva za gradnju pruge Bosanski Brod - Zenica, prenesena s gradilišta dionice Temesvár - Orsova.
Prikačeni fajlovi
IMG-4345d2af670aa273dcd7f35556c3ce93-V (1).jpg
IMG-4345d2af670aa273dcd7f35556c3ce93-V (1).jpg (113.48 KiB) Pogledano 1887 puta
IMG-1901aa1593139fe0e8ec21e730f158f9-V.jpg
IMG-1901aa1593139fe0e8ec21e730f158f9-V.jpg (158.67 KiB) Pogledano 1887 puta
IMG-800be99a28e26c2ba75ac418f804a798-V.jpg
IMG-800be99a28e26c2ba75ac418f804a798-V.jpg (218.69 KiB) Pogledano 1887 puta

Igor Legaz
Direktor železnice
Postovi: 523
Pridružio se: 17 Maj 2018, 17:01
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od Igor Legaz »

Na rumunjskom forumu sam naišao na ovaj post:
marius_m napisao: Inainte au fost inaugurate segmentele Craiova - Vârciorova 1875, Vârciorova - Orșova 1879, Orșova - Caransebeș 1878 și Caransebeș - Timișoara in 1876, deci in 1879 se putea circula de la București la Timișoara via Pitești.
Ovi podaci prilično odudaraju od onih koji su navedeni u prethodnom mom postu, pa se može prihvatit tvrdnja da su radna sredstva za gradnju tematske pruge, prenesena s gradilišta blizu Caransebeș (Karánsebes).
Prikačeni fajlovi
2019-05-05 11.23.27_27 (1).jpg
2019-05-05 11.23.27_27 (1).jpg (166.31 KiB) Pogledano 1880 puta

železocestnik
Direktor železnice
Postovi: 1355
Pridružio se: 03 Jul 2016, 13:07
Kontakt:

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo

Post od železocestnik »

Igor Legaz, pozdravljen,

nije mi jasno, kako intelektualac (diplom sa fakulteta) i pretraživač po internetu, neznaš pronaći ime i prezime avtora knjige, koju si stavio dole :?:
Igor Legaz napisao:Pokušao sam, "kopanjem" po internetu, naći izvor ("quelle"), odakle su mnogobrojni prepisivači (metodom "copy - paste"), prenosili nevjerojatne netočnosti, neistine i laži o "historijskom razvoju željezničkog prometa u BiH".

Izgleda da sam uspio pronaći spornu knjigu (prilog 1), ali iz onoga što je dopušteno pročitati, ne vidi se ime i prezime "umotvorca", koji je tu knjigu napisao. Trebalo bi "download" da se sazna ime i prezime autora, ali to nije džaba.

Slika

Uglavnom, u spornoj knjizi, se navode vrlo lažni podaći (prilog 2) da je pruga Temesvár [Timișoara] - Terregova [Teregova] - Orsova [Orșova] bila građena kao uskotračna, zatim, da su navedena naselja (u vrijeme gradnje "uskotračne" pruge) pripadala Rumunjskoj, potom da se Georg Heinrich von Hügel prezivao "Higel", a da se Michael Sager prezivao "Sagel", pa onda da je "kilogram" jedinica za mjerenje mjerenje težine?!
Iz ovakvog teksta, koji si stavio gore, možeš u minutu nači na Googlu avtora ove knjige, ako hočeš.

I to ti je džaba.

Ali ako nećeš, druga je stvar.

Nikad nesmiješ vređati avtora za sve, što je napisao u knjizi.
Treba i da znaš, da nije svaki autor poliglota, kao ti.

Inače ne bi napisao ime građevinskog preduzeća naopačke i onu tvoju spornu riječ ovako: "SEGEITUH".

Ova reč na nemačkom ne znaći ništa.
Tačno je: Segeltuch
A to ti znači platno za jedra (Google prevodioc).

Autor je nekde morao pronaći ovaj zapis, jer je očito, da nije najbolji znalac nemačkog jezika.
Treba je pronaći pravi izvor, a ne odmah napadati autora, koji je to preneo od nekud.

Dakle, imaš sada posao, da nađeš pravi izvor ("quelle"), odakle je autor knjige preneo podatke ;) :D

Ako neznaš pronaći pravi izvor, možeš i nazvati autora, pa će ti reći ;)

Ako nemaš podataka o telefonskom broju ili e-mailu, nazovi malog.paju, pa će ti reći.

pozdrav
Darko

Odgovori

Povratak na “Nekadašnje pruge uskog koloseka u Bosni i Hercegovini”

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 5 gostiju