FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Napokon sam nabavio dugo tražene podatke. Radi se o najvažnijem prometom projektu, zamišljenom na Balkanu, u povijesti.

Kad su Geiger i Lebret 1869. započeli izradu idejnog "projekta svih projekata", nije postojala pouzdana kartografska osnova. Pogotovo je veliki problem predstavljao nedostatak visinskih podataka, tako da su tada po prvi put, na teritoriju BiH, geodetskim metodama određivane visine. Zato je projekt (koji mi je pri ruci) zbilja nevjerojatan.

Iz te rečenice se saznaje da je Austrougaraka (do 1882.) imala u planu da se Banja Luka, poveže željeznicom s Travnikom, preko Jajca.
Pretpostavljam, da je ta pruga, bila zamišljena kao normalnotračna, odnosno kao nastavak postojeće normalnotračne pruge Dobrljin - Banja Luka, koju je Sultanat dovršio 1872. godine.

Iz te rečenice, također, vidljivo je definitivno odustajanje od gradnje pruge preko "Usko pass", ali je ostalo je otvoreno pitanje, kako su zamislili svladat Komar na "normalnotračni način"?

Za sada, samo izdvajam, da su Geiger i Lebret, kao najbolju varijantu, osmislili da normalnotračna pruga, nakon Banje Luke, Jajca i Donjeg Vakufa, ide kroz tunel Komar (duljine od oko 600 metara), ali ne na lokaciji probijenog (uskotračnog).

Nakon toga bi se izbilo na rijeku Grovnicu. Grovnica (u narodu: Grlonica) protječe kroz Novi Travnik i desna je pritoka Lašve.

S takvom trasom, Abtova dionica ne bi bila potrebna.

Plavim sam označio Grovnicu, a crvenim sam označio približan položaj uskotračne pruge: Donji Vakuf - Oborci - Abtova dionica - tunel Komar od oko 1430 m - Abtova dionica - Goleš - Turbe.

Igor Legaz napisao:Napokon sam nabavio dugo tražene spise. Radi se o najvažnijem prometom projektu, zamišljenom na Balkanu, u povijesti.

Kad su Geiger i Lebret 1869. započeli izradu idejnog "projekta svih projekata", nije postojala pouzdana kartografska osnova. Pogotovo je veliki problem predstavljao nedostatak visinskih podataka, tako da su tada po prvi put, na teritoriju BiH, geodetskim metodama određivane visine. Zato je projekt (koji mi je pri ruci) zbilja nevjerojatan.

Iz te rečenice se saznaje da je Austrougarska (do 1882.) imala u planu da se Banja Luka, poveže željeznicom s Travnikom, preko Jajca.
Pretpostavljam, da je ta pruga, bila zamišljena kao normalnotračna, odnosno kao nastavak postojeće normalnotračne pruge Dobrljin - Banja Luka, koju je Sultanat dovršio 1872. godine.

Iz te rečenice, također, vidljivo je definitivno odustajanje od gradnje pruge preko "Usko pass", ali je ostalo je otvoreno pitanje, kako su zamislili svladat Komar na "normalnotračni način"?

Ponavljam da je austrijski oficir Jan Rośkiewicz (Poljak iz ukrajinskog dijela Galicije) Bosnu i Hercegovinu obišao 1863. i 1864., svoja zapažanja zapisao je u "Studien über Bosnien und die Herzegovina", objavljenom 1868. godine. Taj njegov kapitalni rad sadrži i kartu BiH, kojom su se Geiger i Lebret, vjerojatno, služili, kad su 1869. započeli rad na terenu.

Odmah valja istaknuti da je Jan Rośkiewicz "prokrstario Bosnu" kriomice, pa se služio prostim skiciranjem i upotrebom primitivnih sredstava za snimanje terena (kompas i sat), tako da njegova karta nije mogla bit precizna (naročito se to odnosi na izmjere nadmorskih visina).

Međutim, kad je Moritz von Hirsch, 1869. ishodio koncesiju od Sultanata da izgradi normalnotračnu prugu Novi - Mitrovica (Bosanski Novi - Kosovska Mitrovica), onda je on mogao uputiti svoje "radne brigade" da u BiH legalno istražuju i mjere, pa su tako, inženjeri Geiger i Lebret, raspolagali mnogo ozbiljnijom opremom (univerzalni nivelmanski instrument za mjerenja visina, teodolit za određivanje udaljenosti i kutova, letve, padomjeri, aneroidi, dva mala geodetska stola, ...).

Plod rada Geiger & Lebret je povijesni Längenprofil (rađen 1869. i 1870.) koji mi je pred očima.

Iz detalja legendarnog Längenprofil se vidi da je za normalnotračnu prugu (Bosanski) Novi - (Kosovska) Mitrovica, kilometražna 0 (nula) postavljena u "Station Novi", pa tek onda slijedi "Unna".

Dakle, za stanicu Novi (Bosanski Novi), Geiger i Lebret su planirali da bude na lijevoj obali Une (u Hrvatskoj)!

Također, Geiger i Lebret su na "Längenprofil" jasno ukazali zbog čega nije dobra "glavna" zamisao da pruga, od Jajca do Travnika, "ide" preko Karaule.

Kad se u Dinaridima spomene "Wasserscheide" (Waßerscheide), već ta riječ, projektantima niskogradnje izaziva veliku glavobolju.

Njihov "Längenprofil" popraćen je studijom, ispisanom na 13 stranica.

Ja ću se potruditi da kompletnu "Studien über Bosnien, Herzegovina und die bosnischen Bahnen" predstavim ovdje, ali (opet ponavljam) da na ovom forumu nedostaje poglavlje "Neostvareni balkanski projekti", pa će mi bit problem gdje postaviti dijelove.

Najveća poteškoća će mi biti predstaviti Längenprofil, jer je velikog formata, a sadrži mnoštvo detalja.

Zanimljivo je (za sad samo) spomenuti da su za tu normalnotračnu prugu, Geiger i Lebret planirali Drinu premostit između Ustiprače i Međeđe.

Lokomotiva JŽ 71-021 u železničkoj stanici Travnik 1966.godine :

Izvor : ebay

Igor Legaz napisao:Zacrtana stanica "Tunič", zapravo je: Turići, južno od Turbe.

Igor Legaz napisao:Stanica "Vites" je: Vitez, zapis "Lasiva" je pozicija gdje je zamišljeno napravit most na Lašvi, a stanica "Busovac", je Busovača.

Kroz Busovaču protječe rijeka Kozica, u koju utiče rijeka Klokoti. Pokraj korita tih rijeka Geiger i Lebret su zamislili trasu normalnotračne pruge Dvor na Uni - Sarajevo - Kosovska Mitrovica.

Na vododijelnici (nadmorska visina 555 m), između rijeke Klokoti i rijeke Mlava, Geiger i Lebret su zamislili da bude "Wasserstation".

Ta stanica je zamišljena pokraj Šehitluka (na detalju karte: "Šeitluci").

Nakon stanice "Wasserstation", pruga je zamišljena da "ide" niz rijeku Mlavu, pa uz Fojničku rijeku i uz Lepenicu, do Kiseljaka.

Oznaka "Lepanica" na Längenprofil je, naravno, rijeka Lepenica, koju treba premostiti ("malo") uzvodno od Kiseljaka.

Igor Legaz napisao: Kroz Busovaču protječe rijeka Kozica, u koju utiče rijeka Klokoti. Pokraj korita tih rijeka Geiger i Lebret su zamislili trasu normalnotračne pruge Dvor na Uni - Sarajevo - Kosovska Mitrovica.

Na vododijelnici (nadmorska visina 555 m), između rijeke Klokoti i rijeke Mlava, Geiger i Lebret su zamislili da bude "Wasserstation". Ta stanica je zamišljena pokraj Šehitluka (na detalju karte: "Šeitluci").

Na povijesnom Längenprofil, Geiger i Lebret su za rijeku Klokotnicu (na starim kartama: Klokoti) napisali nešto sasvim drukčije.

Pregledavajući hidronime, koje je na karti BiH (objavljenoj 1868.) zapisao Jan Rośkiewicz, utvrdio sam da su Geiger i Lebret, pogrešno zapisali: Kosarna, umjesto: Klokoti (Klokotica, Klokotnica).

Rośkiewicz je naveo: Bielalovac (Bilalovac). Nedaleko od tog hana je bila zamišljena stanica za "tankanje" vode ("Wasserstation").

Geiger i Lebret su na dosta mjesta, koristili toponime ili hidronime, onako kako ih je Rośkiewicz napisao.

Rośkiewicz je, na primjer, za Donji Vakuf, naveo da je "Skoplie", a to je, zapravo, stari naziv za Gornji Vakuf (Uskoplje). Rośkiewicz je na karti naznačio "Skoplie (Dolni Vakuf)", dok su Geiger i Lebret u Längenprofil, pisali (samo): "Skoplie".

Najveći dopušteni broj osovina po stanicama od "Lašva" do "Jajce", prema službenim podacima iz sredine 1967.

Tretni voz prelazi preko mosta na reci Plivi u blizini Jajca sa lokomotivom 83-112 na čelu.

http://www.google.com

Železnička stanica Dolac na Lašvi 1966.godine.

U prvom planu lokomotiva JŽ 73-023 ispred ložionice.

Železnička stanica Jajce 1966.godine i lokomotiva JŽ 83-101 :

Lokomotiva JŽ 73-023 ispred ložionice . Snimak iz 1966.godine.

Mada ne piše lokacija, sa sigurnosti se može reći da je u pitanju stanica Dolac na Lašvi.