Pruge uzanog kolos. Lašva-D.Vakuf(Bugojno.-G.Vakuf)-Srnetica

[Igor Legaz]

Ovo je nemoguć vozni red za 06.10.1969. (ponedjeljak).

John Batts je 05.10.1969. krenuo na ovakvo putovanje vlakovima:

1. Beograd - Užice - Ustiprača - Sarajevo ("760")

U Sarajevo je stigao ujutro 06.10.1969. i nastavio:

2. Sarajevo - Lašva ("1435")

3. Lašva - Jajce ("760")

4. Jajce - Lašva ("760")

5. Lašva - Satajevo ("1435")

U Velikom Šeheru je prenoćio i u utorak ujutro krenuo za Čapljinu vlakom "1435" i onda nastavio za Dubrovnik vlakom "760".

Prema ovom voznom redu, 3. vlak iz Lašve, kreće u 5:50.

To bi značilo da je John Batts krenuo iz Sarajeva za Lašvu, prije nego li je u Sarajevo (Veliki Šeher) stigao iz Beograda.

Imate li red vožnje iz tog vremena Beograd - Veliki Šeher ?

Vjerojatno je taj vozni red, što ste ga postavili, bio "zimski".

[PECELJ]

Ja drugog Reda vožnje za Lašva-Jajce nemam. Ovo je neki iz navedenog perioda a svake godine donosio se novi.

1968 je ukinuta uzana pruga Čukarica-Lajkovac pa je J-Batts verovatno autobusom stigao u Užice. Tu je seo na voz za Sarajevo.
Ja nemam Red vožnje za 1969 za Uzice-Sarajevo . Ovo je neki iz 1972 pa na dalje

[PECELJ]

Da završimo sa putovanjem J.Battsa na relaciji Lašva-Jajce-Lašva 1969.godine.

Ložionica u stanici Jajce sa lokomotivom UNRRA 8. Ispred nje lokomotiva serije 83.

Industrijska dizel lokomotiva u Jajcu. Verovatno služila za manevru.

[PECELJ]

U povratku dva simka iz železničke stanice Donji Vakuf.

Kompozicija voza u železničkoj stanici D.Vakuf

Lokomotiva serije 97 vrši manevru u stanici.

[Igor Legaz]

Da se vratim na neka "neraščišćena" pitanja.

Još je Wilhelm von Pressel (sa suradnicima) imao ideju gradnje tunela Komar normalnotračne pruge za potrebe Sultanata, koji je, prema skici (njegovog francuskog suradnika) iz 1874., trebao bit dug 1430 m (samo 48 metara dulji od tunela izgrađenog za uskotračnu prugu), a na nadmorskoj visini od 761 m (svega 18 metara niže od tunela izgrađenog za uskotračnu prugu).

Jasno je da bi nadmorska visina od 761 m, smanjila nagib, koji ne bi bio oko 45 ‰ , nego nešto manji.

Prvo: Kako bi normalnotračni vlakovi svladavali takav nagib ?


Drugo: Može li netko napisati primjere normalnotračnih ili širokotračnih vlakova (u svijetu) s "Abtovim dionicama".

Lokomotiva ide tenderom napred

Treće: Koji termin koristiti kada diesel ili električna lokomotiva vuče kompoziciju "u rikverc" ? Tu, naravno, ne može "tenderom naprijed".

[PECELJ]

Lokomotiva JŽ 83-166 na čelu kompozicije u železničkoj stanici Lašva 1966.godine :

s-l1600 83 166 Lasva 1966 Original.jpg (168.91 KiB) Pogledano 3087 puta

Izvor : ebay

[Igor Legaz]

Kako bi normalnotračni vlakovi svladavali takav nagib ?

Ja mislim, da su projektanti odmah uvidjeli da bi varijanta "Komar" bila neizvediva za prugu "1435". Oni nisu ni razmišljali o tunelu Komar na manjoj nadmorskoj visini (uz duljinu tunela oko 3 km), nego su razmatrali varijantu "Usko". Čudi me kako im je, uopće, pala na pamet ideja "Usko pass"?! Ta zona, ne samo da ne pruža mogućnost "razvlačenja" pruge (prijevoj se ne zove slučajno "Usko"), nego je klima izuzetno surova.

Ovo planinsko područje je jedno od najzahtjevnijih u Dinaridima.

Elmar Oberegger se nije upuštao u nagađanja, kako su projektanti mislili "izvest neizvedivo" (u XIX. stoljeću), kako bi realizirali Sandschakbahn ("mitski" projekt):

http://www.oberegger2.org/enzyklopaedie/sandschak.htm

[mali.paja]

Da se vratim na neka "neraščišćena" pitanja.

Prvo: Kako bi normalnotračni vlakovi svladavali takav nagib ?

Drugo: Može li netko napisati primjere normalnotračnih ili širokotračnih vlakova (u svijetu) s "Abtovim dionicama".

Treće: Koji termin koristiti kada diesel ili električna lokomotiva vuče kompoziciju "u rikverc" ? Tu, naravno, ne može "tenderom naprijed".

Zašto bi bio problem da normalnotračni vlakovi savladavaju veliki uspon?
O tome ima dosta pisano. Postavio sam i link sa tih putopisa što ću opet ponoviti. I sada ima u Češkoj pruga sa zupčanicom. Samo sad je to samo za turističke vožnje i lokomotiva nije parna nego dizel. Uspon je 57%o. Svojevremeno je za tu prugu bilo napravljeno 3 parne lokomotive u tvornici Winer Lokomotivfabrik u Beču. To je bila tender lokomotiva i poznata je bila po imenu Polaun. I za to stavljam link. A red bi bio i napisati koja je to pruga. To je dionica između kolodvora Tanvald i Korenov. Nisam bio na toj pruzi ali sam autom prošao pokraj te pruge. Pruga je na pruzi prema Poljskoj. Poljski pogranični kolodvor je Szklarska Poreba u kojem sam bio. Jedno vrijeme promet je bio obustavljen po toj pruzi između Poljske i Češke a prije nekoliko godina uz nekakvu pograničnu suradnju i sredstva EU ponovno je uspostavljen putnički promet dok teretnog nema. Doduše mora se presijedati u stanici Szklarska Poreba. Nema direktnih i daljinskih vlakova nego je u pitanju samo lokalni promet malogranični. Link na sliku parne lkomotive koje sam svojevremeno u Hrvatskoj postavio na forumu.

http://www.zeljeznice.net/forum/index.p ... eka/page-2

Erzbergbahn.

http://www.zeljeznice.net/forum/index.p ... bnja-2010/

http://www.zeljeznice.net/forum/index.p ... pnja-2010/

Ovo zadnje ne razumijem? Kako u rikverc da idu dizel i elektro lokomotive?

[Igor Legaz]

Hvala za informacije o zupčastim prugama normalnog kolosijeka. Rijetke su, ali postoje. Detaljnije ću pretražito ono za Češku (Poljsku).

Ovo zadnje ne razumijem? Kako u rikverc da idu dizel i elektro lokomotive?

U Hrvatskoj ima Siemens lokomotiva, koje nemaju dvije upravljačnice i (naravno) nemaju tender.

Kada takve lokomotive voze unatrag, koji se izraz koristi (u željezničarskom žargonu)?

[prole]

Okolina Sipova.

IMG_5274.JPG (189.74 KiB) Pogledano 3320 puta

IMG_5276.JPG (194.11 KiB) Pogledano 3320 puta

IMG_5277.JPG (214.87 KiB) Pogledano 3320 puta

Iznad ovog bedema nalaze se stepenice, koje vode to nekog platoa koje izgleda kao mesto za piknik sa sve improvizovanim mestom sa rostilj.