Pruga Bosanska Rača – Bijeljina – Ugljevik (Bosanska Mezgraja)
Na tom mestu nalazi se naselje na levoj i desnoj obali Save. Sa desne obale Save Austro – Ugarska vojska je najvećim delom izgradila dekoviljsku prugu koloseka 0,60 m od Rače do Ugljevika u dužini 44 km, radi eksploatacije uglja iz Ugljevika, odnosno njegovog prevoza do Save kod Bosanske Rače.

Slike sa sajta kolonabb.com (Stari Ugljevik)
Ubrzo posle aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Postaju sve jasnije stvarne namere i razlozi okupiranja ovih prostora. Tako počinju širom Bosne i Hercegovine da se otvaraju rudnici za eksploataciju uglja i drugih sirovina iz nedara aneksirane države.
Da bi se ta eksploatacija mogla obavljati na što efikasniji i brži način bilo je potrebno uraditi bolje komunikacije i time omogućiti lakši i brži prevoz. Tako je Austro-Ugarska za vreme svoje vladavine Bosnom i Hercegovinom sagradila oko 700 kilometara pruge. I uzduž i popreko Bosne i Hercegovine građeni su putevi od strateškog značaja za Monarhiju. Tako je i na obroncima Majevice, tačnije rečeno u Ugljeviku krajem 18 veka otvoren rudnik uglja.

Slike sa sajta kolonabb.com (Stari Ugljevik)
Priča o pruzi počinje 1899. godine kada je u Ugljeviku otvoren rudnik mrkog uglja. Ugalj se potrošačima u Bijeljini prevozio konjskim i volovskim kolima. Ako se uzme u obzir da su jedna zaprežna kola mogla da povuku oko 500 kg uglja i da ga odvezu do Bijeljine ili Rače, to znači da je za vagon uglja, koliko je tada iznosila proizvodnja, bilo potrebno angažovanje oko 20 kiridžija dnevno. U takvim uslovima rudnik nije imao šansu da se razvija.

Stari Ugljevik - panorama. Sa foruma TheMinerUgljevik
Nastaviće se