Pruga uskog koloseka Uskopje-Herceg Novi-Zelenika

[admin]

Vreme je sada promenjeno na zimsko g. mali.paja. Hvala Vam na upozorenju.

[mali.paja]

Sada putujemo od Mostara prema Dubrovniku, Zelenici i Titogradu. Malo o teretnim vlakovima. Sve vlakove na toj pruzi su prevlačili Mostarci do Huma. Već sam prije napisao da su Čapljinci vršili potiskivanje vlakova od Gabele. Vlakovi su uglavnom vukle lokomotive serije 85 sa velikim četvoroosovinskim tenderom. U Gabeli su znali teretni vlakovi i po 5 sati čekati lokomotivu za potiskivanje i zaprezanje. Potiskivalo se na hodovsku visoravan do stanice Hutovo. Uspon je bio dugačak petnestak kilometara i uspona oko 18 promila. Na čelu vlaka je od Gabele bila lokomotiva serije 83, zatim do garniture vozna serija 85 i na kraju potisak serija 83. To je bilo dosta usko grlo pa su nerijetko i Mostarci išli na ispomaganje sa svojim lokomotivama. Išla bi uglavnom serija 83 Đakuša (napravljena u tvornici ĐĐ). Težina teretnog vlaka je 350-400t. Opterećenje je dosta ovisilo i o kvaliteti uglja. Prema Dubrovniku se dosta prevozila drvena građa iz Srbije i BiH. Znalo je biti i rude bakra iz Bora. Prema Titogradu je išlo dosta otpadnog željeza za Nikšić i dosta pšenice. Hum je bio velika teretna stanica. Na Humu su se sastajali vlakovi iz 4 pravca i prerađivali. Nije bilo posebne manevarske lokomotive. Svaki vlak je slagala lokomotiva koja ga je trebala vući. Vlakovi do Huma su imali mogućnost usputnog namirivanja u stanici Zavala. Kako je taj cijeli kraj bio siromašan vodom istu su dovlačili željezničkim cisternama. Bila je izgrađena jedna parna crpna stanica koja je vodu iz cisterni prebacivala u lokomotive. Zavala je imala 2 kolosijeka i treći gdje je stajala cisterna. Iz Mostara ako je ulaz bio u pravac izlaz je bio u skretanje. Isto tako ako je bio ulaz u skretanje izlaz je bio u pravac. Zašto ovo navodim? Bilo je problema za teretne vlakove iz Huma za Mostar. Iz Zavale je bio kratak uspon od nekih 7-8 promila. Ukoliko bi vlak bio teži od nekih 250t i imao zaustavljanje u stanici ne bi mogao izvući. U tom slučaju je znala produžiti iz Hutova lokomotiva potiskivalica do Zavale. Strojovođe su se znale dogovarati sa stanicom da ukoliko je prolaz u Zavali da ih daju sa ulazom u skretanje i izlazom u pravac da mogu dobiti zalet i tada bi lokomotiva sama vlak izvukla.
U nastavku o teretnim vlakovima za ostale pravce.

[mali.paja]

Imam još jedno pitanje. Da li netko možda treba kakvo dodatno pojašnjenje? Slobodno postavljajte pitanja. Možda nisam razumljiv?

[mali.paja]

Vlakovi za pravac Titograd obavljali su Trebinjci do Bileće. Do Trebinja su vlakovi išli sa 1 lokomotivom a dalje sa 2 nekad i 3. Uspon je bio u i Bileću kao i iz prema Titogradu. Iz Bileće su vlakove uglavnom vukli Crnogorci. Nekih posebnosti nije bilo. Možda niste znali da su pruge u Crnoj Gori bile pod upravom ŽTP-a Sarajevo.

[ivanjz]

Hvala g. malom.paji na odličnim tekstovima.

Mali doprinos od mene. Železnička stanica Uskoplje na staroj fotografiji.

http://www.google.com

[mali.paja]

Idemo sada sa teretnim vlakovima prema Dubrovniku. Uglavnom su svu vuču obavljali Dubrovčani. Jedan mali podatak za ložionicu Dubrovnik. Šef ložionice je bio otac sada već pokojnog predsjednika SIV-a Ante Markovića. Oni su rodom bili iz Konjica. Otac je u Dubrovnik za šefa došao sa mjesta šefa ložionice Zelenika. Dubrovnik je imao samo lokomotive serije 83. Povremeno je znala doći koja UNRRA ili lokomotiva serije 185. Uglavnom bi bile na manevri. Sa Huma prema Uskoplju je bio jedan uspon od nekih 18 promila. Nije bio dugačak ali je bio zeznut jer je bio u obliku slova "S". Teretni vlakovi su potiskivani i zaprezani. Znali bi to obavljati Trebinjci, Zeleničani ili Dubrovčani. Sa Uskoplja se vlak mogao spustiti i sa jednom lokomotivom. Iz Dubrovnika su teretni vlakovi skoro redovito išli sa 3 lokomotive. Na prvoj izlaznoj skretnici uspon je bio 25 promila. Sve se to obavljalo uglavnom lokomotivama serije 83. Dubrovčani su znali uzeti nekad i lokomotive Mostarke serije 85 od brzog ili putničkog vlaka prispjelog iz Sarajeva i sa njima potiskivati ili zaprezati vlakove. Nerijetko se znalo dogoditi i da sa Uskoplja pošalju zeleničku lokomotivu sa osobljem kako bi vlak izvukli. Tada nije bilo toga meni se ne ide, to nije moj vlak itd. Prometnik u Uskoplju naredi i moraš poslušati.
U prilogu je i jedan VR negdje sa kraja šezdesetih.

[mali.paja]

Sada smo na relaciji Hum-Zelenika. Sve teretne vlakove je vuklo osoblje ložionice Zelenika sa lokomotivama serije 83. Teretni vlakovi su iz Zelenike redovito išli sa 2 lokomotive. Čak ako su vukle i samo 1 vagon, službeni. Uglavnom su išli sa 2 lokomotive na čelu i 1 potiskom na kraju. Pootiskivanje je bilo od Sutorine do Nagumanca. Tu je nekad bila brklja na cestovnom prijelazia sada je granični prijelaz Debeli Brijeg. Kasnije je bio mali pad i ponovno dugački uspon od Cavtata do Glavske. Cavtačani i ostalo lokalno stanovništvo nikad nisu stanicu nazivali Cavtat. Čak i za željezničko osoblje. To je uvijek bila Zvekovica. Tako se zvalo to selo. Cavtat je bio na moru, udaljen od željezničke stanice nekih 3-4km. Glavska se nalazila u BiH. Tu se skidala lokomotiva na kraju vlaka i vraćala strojna u Zeleniku. Iz Glavske se vlak spuštao sa 2 lokomotive dosta strmo do Uskoplja i dalje do Huma. Iz Huma su vlakovi redovito išli sa 2 lokomotive radi uspona između Huma i Uskoplja što sam sve prije opisao. Iz Uskoplja je bio dalje uspon do Glavske. Od Glavske više nije bilo toliko problema sa vučom. Od Cavtata do Grude je mali uspon bio koji je mogla 1 lokomotiva savladati. Noćni teretni iz Huma prema Zeleniki je u Cavtatu ostavljao 1 lokomotivu. Ista je vozila lokal za Zeleniku. Zelenika je bla uglavnom izvozna luka. Najviše se prevozio boksit iz Nikšića i živa stoka. Brodovi su boksit ukrcavali nekoliko dana. Sve je išlo ručno tačkama (karijlom). Bikovi su se dovozili vlakom i dalje tjerali u štale na oporavak u Kute. To je bilo par kilometara sjeverno od stanice. Nakon par dana su ponovno tjerani u luku gdje su se utovarivali na brod za Italiju. Sa teretnim prometom smo završili. U nastavku putnički vlakovi.

[colicdusan325]

Kao stari zeleznicar[saobracajac],zelim da vam se zahvalim na divnim opisima,kojim oplemenjujete ovaj forum,kao sto to cinite i na forumu zeljeznice.net.Jedno pitanje za vas.dizel motorni vozovi serije 801,802,kao i dizel lokomotiva serije 740,kako su savladavali deonicu Konjic -Bradina?

[mali.paja]

Kao stari zeleznicar[saobracajac],zelim da vam se zahvalim na divnim opisima,kojim oplemenjujete ovaj forum,kao sto to cinite i na forumu zeljeznice.net.Jedno pitanje za vas.dizel motorni vozovi serije 801,802,kao i dizel lokomotiva serije 740,kako su savladavali deonicu Konjic -Bradina?

DMG 801 su samostalno savladavali uspon i spust na Bradini. Za razliku od kočenja klasičnih garnitura koje su na uzanim prugama kočene sa vakuum kočnicama motori serije 801 su imale i zračne kočnice. Nisam siguran da li su imali šinske kočnice.
DMG 802 kao i lokomotive serije 740 nisu nikad vozile na toj pruzi. Mot 802 prvi je imao probnu 21.11.1966. na relaciji Sarajevo-Stambulčić. Moram pronaći sliku te probne vožnje. Lokomotive serije 740 su se pojavile dosta kasnije. Lokomotiva 740-001 je bila na probi u Drvaru i vozila po tamošnjim prugama. Malo prije ukidanja pruge preko prijevoja Komar gdje je bio uspon 45 promila vršena su ispitivanja vožnje sa lokomotivama serija 740 bez pomoći lokomotiva zupčanica. Iza toga je uvedena redovita vožnja sa tim lokomotivama. Za one koji ne znaju Komar se nalazi na pruzi Travnik-Jajce.
Lokomotive serije 740 nisu nikad ni na pruzi Uskoplje Zelenika prometovale Vozile su na pruzi Čapljina-Dubrovnik i Hum-Nikšić.

[colicdusan325]

zahvaljujem se na ovom iscrpnom objasnjenju.dali se secate koliko je dizel motornih vozova serije 802,odrzavalo linije Capljina-Niksic iCapljina -Dubrovnik?Predpostavljam da je domicil istih bio lozionica Capljina.Predpostavljam da parna lokomotiva serije 85,nikada nije dolazila u Niksic?.Imam jos puno toga da vas pitam i nadam se da se necete naljutiti,ali otom potom.srdacan pozdrav.