Puga uskog koloseka Zabrežje-Obrenovac-Lajkovac-Valjevo

[PECELJ]

Ili je ovo zadnji deo tendera lokomotive sa nekim prskalicama za uništavanje koeova na pruzi ?

[mali.paja]

Ovo su uzani vagoni i na vagonu je montirana prskalica za uništavanje korova. Najvjerovatnije je to neki unikatni rad sekcije za pruge. Na uzanim prugama nije bilo zračnih kočnica, pogotovo tipa Božić. Sad na uzanim prugama ugrađuju samo zračne kočnice. Ovo je samo na teritoriju bivše Jugoslavije. Zašto se ugrađuju? Radi toga jer su nekad na uzanim prugama bile vakum kočnice. Nestankom nekadašnjih uzanih pruga su nestali i propisi za te pruge. Ali zato postoje propisi za normalne pruge koji se mogu primjeniti i na uzane. Vani u Austriji se još koriste vakum kočnice. Isto tako koriste i zračne. Koja je razlika između vakum kočnice i zračne. Malo ću pojednostavniti? Vakum po samom imenu bi bilo zrakoprazno. Na lokomotivi postoji parna crpka koja isisava kompletan zrak iz crijeva između vagona i sistema za kočenje na vagonima. Kada strojovođa započinje kočenje on u sistem pomalo pušta zrak i aktiviraju se kočnice. Kod zračnog kočenja pa tako i kočnica tipa Božić u kočionom sistemu vagona i crijevima između je zrak pod pritiskom 5 atmosfera (po sadašnjem bara). Kompresor na lokomotivi stalno drži taj pritisak. Kada strojovođa počinje kočiti on ispušta zrak iz sistema i dolazi do kočenja. Što je veće ispuštanje zraka jače je kočenje. Zato u putničkim vagonima postoje kočnice za slučaj opasnosti. Putnik kada to povuče prisilno pušta zrak i dolazi do naglog kočenja tako da ljudi mogu letiti po vagonima (ovisi od brzine). Na normalnim putničkim vagonima postoji još jedno crijevo u kojem je pritisak 7 atmosfera. To koristi samo kod prolaza između vagona ili ulaza u vagone sa avio sjedalima. Tada se otvaraju bočna vrata pritiskom na dugme ili postoji senzor koji registrira osobu i sam otvara vrata a nakon nekog vremena i zatvara.
Sad da odgovorim zašto su 2 crijeva na putničkim vagonima. Jedno crijevo je od sistema za kočenje dok je drugo za grijanje zimi. Iz lokomotive se pušta para koja u putničkim vagonima i nekim teretnim prolazi kroz radijatore i grije iste. Neki teretni vagoni imaju i crijeva za grijanje iako ne griju. To je uglavnom na vagonima za prijevoz automobila kako bi se provela para do putničke garniture. Naveo sam da i neki teretni vagoni imaju grijenje. Uglavnom su to cisterne koje prevoze neke kemikalije (naprimjer bitumen) koje dok su tople su u tekućem stanju a kad se ohlade onda se skrute, stvrdnu. Obično gdje se trebaju istovarati postoje stabilni izvori pare da ne bi lokomotiva morala dolaziti.
Još malo o kočenju. Zračno kočenje ima kontinentalna Europa dok je vakum uglavnom bio na britanskim otocima. Sad i oni to napuštaju ako nisu već to napustili? Vagoni koji su iz Britanije prelazili u Europu su morali imati mogućnost vakum i zračnog kočenja (2 crijeva). Isto je i sa vagonima iz Europe koji idu u V.Britaniju. Kako bi željezničari znali naprimjer da se vagon dostavljen na utovar u Zaječar za london može tovariti? Ti vagoni kako putnički tako i teretni uz slovnu oznaku serije (veliko slovo abecede) moraju imati i malo slovo "f" (podserija vagona). Taj "f" je od početne riječi trajekt na engleskom (feribot). Toliko od mene. Ima li još kakvo pitanje?

[PECELJ]

Hvala mnogo g.mali.paja !!! Za mene kao i za druge sasvim dovoljno.

Posle ovolikog teksta, ne mogu ni biti pitanja

[mali.paja]

Kad sam na ovoj uzanoj temi napisao nešto i o kočnicama na normalim vagonoma nadam se da se nećete ljutiti ako još nešto o tome napišem?
Za početak jedno pitanje? Kad gledate neke slike željeznice iz SAD ili Australije vidite dugačke vlakove sa nekoliko lokomotiva na čelu i po nekoliko u sredinama teretnih vlakova. Zašto je to tako?
Neka netko pokuša odgovoriti?

[PECELJ]

Za početak jedno pitanje? Kad gledate neke slike željeznice iz SAD ili Australije vidite dugačke vlakove sa nekoliko lokomotiva na čelu i po nekoliko u sredinama teretnih vlakova. Zašto je to tako?
Neka netko pokuša odgovoriti?

Izneću neko oje mišljenje :
- Na istočnu i zapadnu obalu Amerike doleze mnogi velike brodovi sa puno robe.
- Potrobno je svu tu robu prebaciti sa jedne obale na drugu i obratno kao i usput.
- Za to je najpogodniji železnički saobraćaj i stvaraju se velike teretne kompozicije, obzirom nakoličinu robe, sa dve do tri dizel lokomotive.
- Koliko vidim, pruga je jednokolosečna pa su verovatno i usputne stanice sa dugačkim peronskim koloseciam.

Untitled.png (1.21 MiB) Pogledano 7104 puta

[PECELJ]

Ostavi železničke stanice Brgule _:

96129483.jpg (149.31 KiB) Pogledano 7101 put

181436311_4622833531065575_8765807642840097528_n.jpg (144.41 KiB) Pogledano 7101 put

[mali.paja]

Za početak jedno pitanje? Kad gledate neke slike željeznice iz SAD ili Australije vidite dugačke vlakove sa nekoliko lokomotiva na čelu i po nekoliko u sredinama teretnih vlakova. Zašto je to tako?
Neka netko pokuša odgovoriti?

Izneću neko oje mišljenje :
- Na istočnu i zapadnu obalu Amerike doleze mnogi velike brodovi sa puno robe.
- Potrobno je svu tu robu prebaciti sa jedne obale na drugu i obratno kao i usput.
- Za to je najpogodniji železnički saobraćaj i stvaraju se velike teretne kompozicije, obzirom nakoličinu robe, sa dve do tri dizel lokomotive.
- Koliko vidim, pruga je jednokolosečna pa su verovatno i usputne stanice sa dugačkim peronskim koloseciam.

Untitled.png

Da ja malo nadodam. Točno je to da radi dugačkih i teških vlakova sa jedne na drugu stranu SAD kao i preko prostranstava Australije teretni vlakovi voze sa više lokomotiva kako na čelu tako i u sredini kompozicije. U eri parne vuče toga nije bilo. Bilo je eventualno na čelu 2-3 lokomotive a u sredini ništa. U odnosu na današnje vlakove to su bili relativno kratki vlakovi. Isto tako je i kod vlakova sa prijevozom putnika. Danas a i nekad eventualno je bila 1 ili 2-3 lokomotive na tim putničkim vlakovima. Osim težine vlaka još je jedan razlog. U SAD, Kanadi i Australiji stanice nisu tako blizu jedna drugoj kao kod nas. Tamo su razmaci po 200-250 kilometara. Kako se ne bi dogodilo da lokomotiva u vožnji defektira i vlak ostane u vukohebini i čeka nekoliko sati pomoć stavlja se više lokomotiva tako da se može vožnja nastaviti nesmetano. Tako se izbjegava dugotrajno zatvaranje pruge ako ne i višednevno? To se odnosi kako na putničke tako i teretne vlakove. Ali kod teretnih vlakova imamo da se pojavljuju lokomotive u sredini ili više mjesta u vlaku. Koja je svrha tih lokomotiva? Kočenje! Sve te lokomotive upravljaju se daljinski putem radio valova. Lokomotiva na čelu ima kompresor koja u zračni vod upuhava pod pritiskom zrak. Kako su ti vlakove dugački i po nekoliko kilometara pitanje je da li može to sa čela vlaka stići napuniti zrak lokomotiva? Da i može koliko vremena bi joj trebalo da upuše zrak? Osim toga i kompresor na lokomotivi ne bi smio neprekidno raditi jer će doći do pregrijavanja i kvara ili čak požara? Radi toga i lokomotive u sredini upuhavaju zrak. Na tako dugačkim vlakovima kad strojovođa zavede proces kočenja prednji dio na vlaku počinje kočiti a do kraja bi trebalo proći dugo vremena da vagoni prema kraju počnu kočiti. Tada bi došlo do guranja od kraja vlaka uslijed inercije na prednji dio. Na brdskim prugama vlak se može tada otisnuti ili u krivinama izbaciti. Vlak smanjuje brzinu ili staje i prestaje potreba kočenja. Strojovođa kočnik stavlja u položaj vožnje i ubrzava. Što se sad događa? Prednji dio se otkočuje a kraj tek je počeo kočiti. Može dolaći do raskinuća vlaka. Radi toga su lokomotive u sredini vlaka. Kako se sve upravlja radio valovima čim strojovođa započne proces kočenja na čelu vlaka isto se događa i na lokomotivama u sredini. Isto je i kod otkočivanja.
Nadam se da sam malo još pojasnio nešto o kočenju?

[PECELJ]

Kao što smo pisali, na početku eksploatacije pruge Valjevo-Lajkovac-Obrenocac - Zabrežje bilo je dosta problema. Žalili su se putnici da je voz kasnio i nisu mogli uhvariti vezu sa brodom koji je išao Iz Begrad Ka Šapcu.

probput1k I pored povremenih problema i putovanja skoro ceo dan, narod Valjeva je voleo da ide u ovu nekad lepu banju.jpg (169.73 KiB) Pogledano 6929 puta

U junu mesecu 1910.godine otvorene je pruga Lajkovac-Lazarevac i spojena sa Mladenovcem.Donet je novi Red vožnje i mislim da su se problemi ublažili.

"Mali Žurnal" 10 juni 1910 :

Mali Zurnal 10 juni 1910.jpg (269.79 KiB) Pogledano 6929 puta

[PECELJ]

Železnička stanica Valjevo krajem jula 1937.godine.

Velika gužva na stanici posle održanih velikih protesta u gradu.

8-76-4716 Povodom Konkordata u Va 1937.jpg (73.83 KiB) Pogledano 6748 puta

Izvor . Muzej Valjevo

[PECELJ]

Železnička stanica Valjevo za vreme okupacije u WW II.

Za fotografuju piše "odlazak dobrovoljaca na front"
Masa sveta koja ih ispraća je okupljena na teretnom platou a kompozicija je postavljena na prvom koloseku.

ODLAZAK DOBROVOLJACA NA FRONT SA ŽELEZNIČKE STANICE VALJEVO U VREME WW II..jpg (164.65 KiB) Pogledano 6329 puta

A koji su bili dobrovoljci videćemo iz ovih slika :

212664697_10225783251357411_9149845602337524039_n.jpg (159.03 KiB) Pogledano 6329 puta

211298065_10225783245917275_4214428493220817158_n.jpg (136.67 KiB) Pogledano 6329 puta