"Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

[Igor Legaz]

U nekim izvorima piše da je Dalmatinac Bartol Kašić (iz Paga) 

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=30775

napisao kako je 1612. godine prešao preko Drine kod Broda po "kamenom mostu". 


Međutim,  iz prijevoda Kašićevog putopisa na hrvatski, kojeg je publicirao Stjepan Sršan (post od 30.09.2018 ), već smo vidjeli da Bartol Kašić uopće nije spomenuo od kojeg materijala je bio napravljen taj most.


Isto tako, ni  Martin (Eusebius) Fermendžin (Bugar iz rumunjskog dijela Banata)

http://penkapeykovska.blogspot.com/p/eu ... 4.html?m=1

u prijepisu Kašićevog putopisa, kojeg je uvrstio u svom djelu "Acta Bosnae", ne navodi materijal 

[Igor Legaz]

Da podsjetim na dijelove mog posta od 10.10.2018.

Od druge polovine XVI. st. moglo je biti najmanje 7 mostova preko Drine u Brodu:

{B} drveni, prešli ga Achille de Harlay, baron de Sancy et de la Môle 1611. godine ["Le Voyage de Monsieur de Sancy, Ambassadeur pour le Roy en Levant: Faict par terre depuis Raguse jusques à Constantinople, l’an 1611"],

Bartol Kašić 1612. godine ["Putovanja južnoslavenskim zemljama"] i

Evliya Çelebi 1664. godine ["Seyahatname"]

Konstantin Jireček (Čeh iz Beča)

https://cs.m.wikipedia.org/wiki/Konstantin_Jireček

u svom djelu

"Die Handelsstrassen und Bergwerke von Serbien und Bosnien während des Mittelalters historisch - geographische Studien"

https://archive.org/details/bub_gb_COKH2FKEtmsC

navodi da je 1621. u Brodu bio Holzbrücke [prilog 2].

Nadodajem da treba bit vrlo oprezan kod mosta pod {B}, jer su od 1612. (Bartol Kašić) do 1664. (Evliya Çelebi), prošle 52 godine, a Drina je za tih (više od) pola stoljeća mogla nabujati (nema nikakve sentimentalnosti kod nabujale Drine), pa se možda radilo o razlićitim drvenim mostovima.

Sad više nije razlika od 52 godine, nego 43, ali još uvijek je to jako dugo razdoblje za zaključak da je drveni drinski most u Brodu iz 1664., isti onaj drveni most iz 1611. (kako je Lefèvre napisao u "Le Voyage de Monsieur de Sancy").

U svakom slučaju, drveni most na Drini u Brodu, je mogao bit građen poput mosta, kojim je u XVII. st. bila premošćena Prača, u selu Mesići. [prilog 3].

[Igor Legaz]

{A} drveni, prešli ga Philippe du Fresne-Canaye 1572. godine ["Le voyage du Levant"] i Pierre Lescalopier 1574. godine ["Le Voyage de Pierre Lescalopier ‘Parisien’ de Venise à Constantinople, l’an 1574"]

Između 1572., kad je Philippe du Fresne-Canaye prešao Drinu preko drvenog mosta kod Broda i 1664., kad je Evliya Çelebi prešao Drinu preko drvenog mosta  kod Broda, protekle su 92 godine.

Ti drveni mostovi nisu isti, o čemu svjedoči Paolo Contarini, koji je 1580. godine, Drinu (kod Broda) prešao skelom, putujući iz  Mletaka (Venezia), preko Dubrovnika (Ragusa), za Carigrad (Constantinopoli):



La fiumaja è molto bella e rapida, a simili tudine della Piave, ed il suo principio è a Ternovaluca, e muta poi il nome. 

La notte fece pioggia grandissima e neve sopra tutti i monti d'intorno.

La mattina innanzi giorno fummo tutti a cavallo, e venimmo a Fochia, ma prima passammo con molta difficoltà la fiumaja con una barca grande, e dal luogo della notte a Fochia sono miglia tre solamente. 

Francuz Jean Palerne, vraćajući se s hodočašća, prešao je 1582. godine, "veliki drveni most" (grand pont de boys) kod Foče (Othia).

On je, dakle, Drinu prešao u Brodu, s desne obale na lijevu. Podatak je vrlo značajan, jer tako saznajemo da je najranija godina izgradnje tog drvenog mosta mogla 1580.

Svoje putovanje, zapisao je u: "Pérégrinations du S. Jean Palerne Forézien".

{B} drveni, prešli ga Achille de Harlay, baron de Sancy et de la Môle 1611. godine ["Le Voyage de Monsieur de Sancy, Ambassadeur pour le Roy en Levant: Faict par terre depuis Raguse jusques à Constantinople, l’an 1611"], Bartol Kašić 1612. godine ["Putovanja južnoslavenskim zemljama"] i Evliya Çelebi 1664. godine ["Seyahatname"]

[Igor Legaz]

Plemić Iachettus Palmotta, odnosno Jaketa Palmotić Gjonorić

http://www.matica.hr/hr/459/jaketa-palm ... rca-24937/

dubrovački pjesnik i diplomat, te u nekoliko navrata knez (rektor) dubrovački, bio je imenovan za jednog od poklisara, koji su 1667. godine, nosili tribut na Portu (u Carigrad), suglasno sporazumu između Osmanskog sultanata i Dubrovačke republike.

Svoje putovanje, Jaketa Palmotić je opisao u stihovima, u spjevu "Dubrovnik ponovljen", a u 44. strofi navodi most preko Drine, kojim je prešao iz pravca Tjentišta, da bi došao u Foču.

To je, nesumnjivo, bio drveni most, možda isti onaj "rasklimani", preko kojeg je 1664. prešao Evliya Çelebi, ali malo vjerojatno da se radilo o onom drvenom mostu u Brodu, preko kojeg je 1582. Drinu prešao Jean Palerne.

[Igor Legaz]

Jedan poznanik iz Sarajeva mi je prošlog tjedna napisao, da je nakon "stotina i stotina prelistanih dokumenata u Bošnjačkom institutu"), pronašao ovo:

Dubrovački poklisari Menčetić i Ranjina su 26.06.1673. prešli Drinu preko zapanjujuće dugog mosta, na kojem se nalazi neka stara drvena građevina. Nakon što se pređe most stiže se u jedno mjesto blizu Foče, zvano Brod, gdje su samo kovačke radionice.

Ja sam, ustanovio da se poklisar Menčetić, zvao Marino Menze, a nisam još uspio ustanovit ime poklisara Ragnina (Ranjina).

Most je bio drven, kao i stara građevina na njemu.
Ta drvena građevina je, zapravo, bila streha, upravo onakva, kakva je bila na drvenom mostu "stare gradnje" preko Prače u Mesićima.

Ono što je posebno bitno, Menze i Ragnina navode "Brod", što znači da Ami Boué nije slučajno napisao "ciganski zaselak Brot" (pokraj velikog kamenog luka ranijeg mosta), kad je on, nešto manje od dva stoljeća kasnije, prešao skelom Drinu.

Ami Boué, dakle, nije prvi, koji je Brod nazvao tako, a upitno je, da li su Menze i Ragnina bili prvi koji su zapisali naziv Brod za mjesto na desnoj obali Drine, gdje je bio most.

[Igor Legaz]

Potkrala mi se pogreška u prethodnom postu.

Nije "Marino Menze", nego Marino Ragnina.

Nisam još ustanovio kako se Menze zvao.

[Igor Legaz]

A sad, evo dokaza da Bartol Kašić (1612.) i Evliya Çelebi (1664.) nisu prešli Drinu u Brodu preko istog drvenog mosta, kao i dokaza da Menze i Marino Ragnina nisu prvi, koji su 1673. zapisali "Brod", za mjesto na desnoj obali Drine, gdje je bio drveni most.

Naime, iz "Fußnote" br. 349, jako zanimljive knjige: "Dubrovački karavani u južnoj Srbiji u XVII veku":

"... li barcarioli del passo di Brod doue sono inmagazinati li cuori ..." ,

a koju je Sergije Dimitrijević solidno preveo,
proizlazi da je 1646. godine kod Broda bila skela, a ne most preko Drine!

[Igor Legaz]

U "Fußnote" br. 345, knjige "Дубровачки каравани и јужној Србији у XVII веку", Sergije Dimitrijević je napisao: "Тај део пута обрадили смо, углавном, на основу описа Хејовог путовања из 1626".

Moram priznat da mi je dugo trebalo da ćirilićnu transliteraciju navodnog prezimena "Хеј", uspijem "prevest" u latinični zapis.

Iz prvog slova "Х" ("H"), eliminirao sam da "Хеј" može bit Francuz. Također, misteriozni "Хеј" nije mogao bit s Apeninskog poluotoka.
Nije išlo ni "Geij" (po nizozemskom).
O eventualnom Španjolcu nisam ni razmišljao.

Na kraju, uspio sam nekako "dešifrirat":

Хеј = Louis des Hayes, baron de Courmenin

https://fr.m.wikipedia.org/wiki/Louis_D ... diplomate)

Nakon "dešifriranja" imena (ipak) francuskog barona, lako sam na internetu pronašao:

"Voyage du Levant par le Sievr Des-Hayes"

["Voyage du Levant, fait par le commandement du Roy en l'année 1621"].

Dakle, riječ je o putovanju iz 1621. godine, na koje se, izgleda, pozvao Konstantin Jireček (moj post od 29.10.2018.), a ne iz 1626. godine (kako je napisao Sergije Dimitrijević).

Putnik je bio Louis des Hayes (a nikakav "Hej", kako je napisao Sergije Dimitrijević).

Točan je jako važan navod o postojanju drvenog mosta na Drini u Brodu (... pont de bois ...).

Da se razumijemo, knjiga Sergija Dimitrijevića je sjajna, ali sadrži neke krajnje zbunjujuće detalje, osobito kod zapisa vlastitih imena.

[Igor Legaz]

Korekcija jednog slova

"Voyage du Levant par le Sievr Des-Hayes"

["Voyage du Levant, fait par le commandement du Roy en l'année 1621"]

Međutim, u knjizi piše "de":

Voyage de Levant par le Sievr Des-Hayes"

["Voyage de Levant, fait par le commandement du Roy en l'année 1621"

Ja sam, prilikom pisanja posta, učinio "copy - paste" pripadajućeg teksta kojeg sam našao na internetu, gdje piše "du".

Ima dosta arhaičnih oblika, poput "Sievr" (Sieur). Iz mog poznavanja francuskog, mislim da treba bit "du".

[železocestnik]

za Igor Legaz:

Ako bi potražio na Guglu ovu knjigu, našao bi, da su bila četiri izdanja odnosno reprinti: 1624,1629,1632 i 1645 pa neke možeš i pogledati cijele knjige (download bez plačanja). Ako bi radio na originalu, ne bi ti trebalo da štošta dodatno "dešifruješ".

Svi podaci su na internetnim stranicama.

Knjiga ima 404 stranica, mape i nekoliko slika.
Svugdje je napisan naziv knjige: Voiage de Levant. Dakle nije greška.

Potrebno je znati, da postoji srednji francuski (od 14.-17. stolječa), zbog toga su u knjizi za tebe neki arhaizmi, koje nisi učio, ako si učio moderni francuski.



O autoru: na putovanje je otišao star oko 20 godina. Sumnja se, da je pisao dnevnik neko drug, pa ga je Deshayes posle "obradio".
Normalno se sada upotrebljava prezime Deshayes, ali u knjizi se nađe "le sieur des Hayes".

pozdrav
Darko