Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik

[železocestnik]

Pozdravljeni,

ova fotografija, koju je stavio ivanjz stvarno je stara, ali nije iz 1901, kada je otvorena pruga.

To se vidi po tome, kako visoko je drijevo ispred stanice.

Danas igleda stanica ovako...



https://youtu.be/yClGfoSuK3E


pozdrav
Darko

[PECELJ]

Još jedna stara fotografija železničke stanice Zavala na ivici Popovog Polja.

Na ovaj način će se ispuniti želja g.železocestnika, jer je snimak iz 1901.godine i još nije posađeno drveće ispred stanične zgrade.

Zavala 1901 124.jpg (233.9 KiB) Pogledano 2374 puta

[PECELJ]

Kad smo već kod železničke stanice Zavala, evo jedne svežije fotografije :

Foto-Ciril-Ciro-Raic-Zavala.jpg (175.92 KiB) Pogledano 2355 puta

[presa]

Lepe fotografije sa dubrovacke pruge:

http://www.ciro.herzegovinabike.ba/povi ... fije-cire/

Neke od njih je vec postavio Pecelj, ali ima jos dosta.

[PECELJ]

Hvala g.presa. Ja u brzini zaboravih da navedem Izvor - sajt hercegovina bike, što obično činim.

Nema Vas dugo na forumu a ranije ste bili dosta aktivni ? U prvi mah pomislih da to niste Vi, da ste možda dali Vaš nalog nekom drugom ?

[presa]

Vremena i materijala uvek manjak...

[mali.paja]

Lepe fotografije sa dubrovacke pruge:

http://www.ciro.herzegovinabike.ba/povi ... fije-cire/

Neke od njih je vec postavio Pecelj, ali ima jos dosta.

Ovu sliku sam ja najprije postavio na "zeljeznice.net" a dalje se proširila. Slika broj 100 piše Ravno. Mogli su barem ispravno napisati ono što sam ja naposao kod postavljanja slike. Na slici je Stanko Kožul sa lokomotivom u Bileći uslikan neposredno nego je izašao u stanicu na teretni vlak. Neke slike se ponavljaju. Na nekim su i moje riječi doslovno prepisane. Moj susjed a i osnovnoškolski kolega živi sad u Istri. I tako on meni pošalje tekst koji sam ja pisao o teretnom vlakovima, imenima, sastavima itd. Kaže on meni: Znam da te ovo zanima pa ti šaljem tekst. U Mostaru se puno mojim tekstovima i podacima koriste. Ovdje su i slike od Shuce koje je napravio kod putovanja u Dubrovnik.

[železocestnik]

Pozdravljeni,
za ovu zadnju fotografiju vlaka u Zavali možemo vidjet, ko je fotograf: Ćiro Ćiril Raič

U knjigi S. Vukorep: Pruge, koje su život značile, ima i podrobniji opis:

"Izvanredni turistički vlak sa turistima u posjeti špilji Vjetrenici. Na fotografiji se vide i robni magazin i vodosprema."

pozdrav
Darko

[PECELJ]

Na ovom sajtu - Hecegovina bike pronađoh i ovaj zanimljiv tekst o stanici Zavala :

"POSTAJA ZAVALA nalazi se 266 metara nad morem, i tipska je stanična zgrada kao u Hutovu i Sutorini. Stanica II. kategorije s otpravnikom vlakova kasnije je svedena na stanično otpremništvo. Prijamna zgrada i kolosiječni prostor izgrađen je na visokoj podzidi s propustom koji je bio seoski prolaz za konjska kola, ali je zatrpan kada je izgrađena partizanska spomen-kosturnica. Kada je podzida građena caru u Beč poručeno je kako se ne može izgraditi. Odgovorio je pitanjem „Može li kilo kamena, kilo zlata? Može. I izgrađena je. U Zavali su stajali svi lokalni, putnički i brzi vlakovi radi „skele“ s vlaka na more u Slano u Hrvatskoj. Na ulazu na stanični prostor iz pravca Ravnog bio je pomoćni vodospremnik za napajanje lokomotiva vodom preko napojnika (grana) u posebnim prilikama. U vodospremnik (rezervoar) pumpa na ugljen izbacivala je vodu iz željezničkih cisterni. Postaja je primala je putnike iz širokog zaleđa i Dubrovačkog primorja. Zanimljivo je spomenuti da je do ukidanja pruge 1975. iz Dubrovnika za Zavalu u ljetnoj sezoni u popodnevnim satima svaki dan vozio po jedan turistički vlak."

Postaviše i sliku dočeka prvog voza 1901.godine :

Zavala-Foto-F.-Topic-Arhiv-Hercegovine-HNZ-Mostar.jpg (228.2 KiB) Pogledano 2393 puta

[mali.paja]

U posljednih nekoliko dana dosta se vrtimo oko stanice Zavala. Pa da nešto napišem o tome. Isto tako moram ispraviti i neke podatke koje su biciklisti napisali. Najprije o slici. Ja sam poznavao fotografa Cirila Ćiru Raića. On je bio umjetnički fotograf. Sliku Zavale sam ja kod njega kupio i platio 80 kuna (40 konvertibilnih maraka ili 10€). Isto tako je i sa slikom broj 100 u fotogaleriji. Onaj strojovođa na slici je i u nekom rodu bio fotografu. Na žalost je sada pokojni. Imao je svoj atelje na istočnoj strani (obali Naretve) u Mostaru. Početkom devedesetih je pobjegao na zapadnu stranu Mostara. Ljudi koji su kasnije ušli u taj njegov prostor su veliku količinu filmova i fotografija spalili. Inače je obišao Hercegovinu uzduž i poprijeko. Njegove fotografije su uglavnom bile motivi Hercegovine. Rekao mi je da mu je od velike količine željeznice od slika malo ostalo. Ja uglavnom imam sve a to je nekih desetak ili čak manje slika. Negdje početkom devedesetih je imao izložbu u Sarajevu i tamo mu je to sve ostalo i netragom nestalo. Da li je netko to maznuo ili je u ratu uništeno nije znao.
Sad ispravci netočnih djelova teksta koje je Pecelj prenio od biciklista. Stanica Zavala ili bolje reći ukrsnica nije bila zaposjednuta sa otpravnikom vlakova. Tamo je radio UKRSNIČAR, kako su zvali tog zaposlenika ili po službenoj terminologiji bi to bio STO (saobraćajno transportni otpremnik). Brzi vlakovi nisu stajali u Zavali. Prema zapadu (Mostaru) je prva stanica Ravno. Ona je imala otpravnika vlakova. Prema Ravnom je bio uspon nekih 18%o koliko se sjećam. Zavala je imala 3 kolosijeka. I je bio korisne dužine 295m. On je ujedno bio manipulativni (skladište za utovar komadnih pošiljki) i garažni za cisternu sa vodom. Voda se dopremala vlakom za potrebe namirivanja parnih lokomotiva. Uz vagon cisternu bio je zidani objekt gdje se nalazila parna pumpa koja je vodu prebacivala u lokomotive. Ovo je bilo pomoćno mjesto za uzimanje vode. Redovito se nije voda uzimala. Na istočnu stranu prema Humu nekih 200-300m se nalazi spilja Vjetrenica. Kod nje je karakteristično da iz nje puše ljeti stalno hladan vjetar. Ugostitelji su tako hladili piće. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije radila se studija isplativosti eksploatacije vode iz spilje Vjetrenice. Na svu sreću se odustalo od toga. Kod tog ispitivanja je bio veliki plus da je voda bila kvalitetna (malo ili nimalo kamenca) a veliki minus premali kapacitet vode. To je kasnije riješeno pojavom velikih četvoroosovinskih tendera.
Slijedi nastavak.