Tokom industrijalizacije Bosne nakon okupacije od strane Austro-Ugarske kompanija Morpurgo i Parente iz Trsta je sa državnim vlastima 1886 sklopila dugoročni ugovor o iskorištavanju ogromnih hrastovih šuma koje su se nalazile u smjeru zapada u šumama između Bosne i Vrbasa. Odmah je počelo građenje odgovarajuće željezničke infrastrukture do glavnog mjesta za ekspoataciju. Ta pruga je bila duga 40 km i sagrađena je od stanice Usora(u blizini Doboja na pruzi Bosanski Brod - Sarajevo) do mjesta Pribinić. Na 26. km, na ušću Velike i Male Usore nikao je grad Teslić sa industrijom za preradu drva. Putevi za eksplataciju drva su urađeni za južni, zapadni i sjeverni smjer. Fabrike u Tesliću proizvodile su bačve i vršile destilacije drva sa šest visokih peći u zemlji na ugalj i dominirale su na tržištu sa svojim nusproizvoda Austro-Ugarske i Njemačke. Nakon isteka ugovora linija je pripapala državnim vlastima.
Nakon Prvog svjetskog rata firma postaje "Destilacija Drva Teslić ', a u komunističkoj eri kao ' Drva Industrija Borja, Teslić '. Crteži iz 1922, 1930, 1931 i 1960 pokazuju da je početkom 30-ih godina mreža šumskih železnica dostigla dužinu od čak 310 km, a ta mreža je dopirala sve do do Banja Luke. Kapacitet prijevoza u to vrijeme bio oko 500 000 tona (gotovo 5.000 vozova).
1960 godine ostala je samo pruga Doboj-Teslić i dvije šumske željezničke pruge na jugu i sjeveru u Tesliću. Priključak prema Banja Luci više ne postoji. Kapacitet prevoza bio je u 1965 oko 150.000 tona, od čega se 60% još uvijek obavlja željeznicom.
Na donje dvije karte ucrtana je trasa ove pruge.
- karta1.jpg (220.81 KiB) Pogledano 9191 put
- Usoratalbahn.jpg (92.69 KiB) Pogledano 9191 put
