"Maglićeve" šumske željeznice i Rudnika uglja u Miljevini

[železocestnik]

Zakasnio sam sa izmjenom fotografije...

Još malo bolja resolucija naslovnice knjige...


wikimedia: https://commons.wikimedia.org/wiki/File ... rmenin.jpg

pozdrav
Darko

[Igor Legaz]

za Igor Legaz:

Ako bi potražio na Guglu ovu knjigu, našao bi, da su bila četiri izdanja odnosno reprinti: 1624,1629,1632 i 1645 pa neke možeš i pogledati cijele knjige (download bez plačanja). Ako bi radio na originalu, ne bi ti trebalo da štošta dodatno "dešifruješ".

Svi podaci su na internetnim stranicama.

Knjiga ima 404 stranica, mape i nekoliko slika.
Svugdje je napisan naziv knjige: Voiage de Levant. Dakle nije greška.

Potrebno je znati, da postoji srednji francuski (od 14.-17. stolječa), zbog toga su u knjizi za tebe neki arhaizmi, koje nisi učio, ako si učio moderni francuski.

pozdrav
Darko

Da, sad vidim da piše "voiage" , a ne "voyage".

Našao sam i ovakvu konstrukciju: "Relation d'un voyage du Levant, fait par ordre du Roi, contenant l'histoire ancienne, moderne de plusieurs isles de l'Archipel, de Constantinople".

Tu piše "du", ali piše "Roi", a ne "Roy".

U onoj knjizi je Jean Palerne, napisao "pont de boys", a na prethodnoj stranici je napisao "pont de bois" (za jedan drugi drveni most, ali na Limu).

Nisam Francuz, a vidim da ni samo Francuzi nisu dosljedni.

Međutim, ono "dešifriranje", odnosilo se na nešto sasvim drugo.

Ponovit ću. Jako teško, vrlo teško mi je bilo dešifrirat ovo:

Хеј (Hej) = Louis des Hayes


Nigdje u knjizi, Sergije Dimitrijević, nije naznačio, tko je taj "Hej" ?! Na kraju knjige ima popis ličnih imena, među kojima je (u ćirilićnoj transliteraciji), naveden i "Хеј", kao i brojevi stranica, gdje se taj "Хеј" može naći u knjizi.

Kome može past na pamet da "Хеј" znači: Louis des Hayes ?

To je bilo, praktično nemoguće "dešifrirat". Kažem "praktično" nemoguće, jer mi je ipak uspjelo.

Jednom, kad sam to dešifrirao, onda je bilo lako doći do neke od knjiga na internetu, te naći one stranicu, gdje se spominje drveni most u Brodu. Sve ostalo je minorno.


Poanta svega je pronaći što više dokaza, da je baš mostovni prijelaz Drine u Brodu, apsolutno najlegendarniji željeznički mostovni rječni prijelaz u povijesti, (ne samo) Balkana, a krune svega bi bilo pronaći čvrst dokaz da je most (na toj lokaciji) bio kameni.

Volio bih kad biste u tom dijelu mogli pomoći.

[Igor Legaz]

Znameniti francuski kartograf Nicolas de Fer je 1704. izradio ovu kartu:

https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b ... osnie.zoom

Ima tu dosta pogrešaka i propusta, ali treba imat na umu da je karta rađena u vrijeme kad su podaci na terenu "kasnili" po 50 godina.

Među greškama, koje nisu u vezi s "kašnjenjem" podataka, izdvajam Lastovo izvan Dubrovačke republike i Trebinje unutar Dubrovačke republike.

Među greškama, koje jesu skopčane s "kašnjenjem" podataka, svakako je drveni most Osijek - Darda. Taj dravski most je nestao iz prostora dva desetljeća prije izdavanja ove karte.

Veliki propust je izostavljanje ucrtavanja kamenog mosta u Višegradu ("Drinawar").

Ali, ono najbitnije i najvažnije Nicolas de Fer
nije ispustio ucrtat, a to je (drveni) drinski most u Brodu!

[Igor Legaz]

Onaj opis putovanja Louis Des Hayes

Voyage de Levant par le Sievr Des-Hayes

odnosno

Voyage de Levant, fait par le commandement du Roy en l'année 1621

inspirirao je kartografa:

Pierre Du Val

https://www.swaen.com/pierre-du-val.php

da, na temelju tog putopisa, izradi ovu kartu:

https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/btv1b ... .item.zoom

Karta je pravi biser, na kojoj je prekrasno ucrtan Dubrovački drum i "pont de bois" preko Drine u Brodu!

[Igor Legaz]

Jedan poznanik iz Sarajeva mi je prošlog tjedna napisao, da je nakon "stotina i stotina prelistanih dokumenata u Bošnjačkom institutu"), pronašao ovo:

"Dubrovački poklisari Menčetić i Ranjina su 26.06.1673. prešli Drinu preko zapanjujuće dugog mosta, na kojem se nalazi neka stara drvena građevina. Nakon što se pređe most stiže se u jedno mjesto blizu Foče, zvano Brod, gdje su samo kovačke radionice".

Ja sam, ustanovio da se poklisar Ranjina, zvao Marino Ragnina, a nisam još uspio ustanovit ime poklisara Menze (Menčetić).

Ono što je posebno bitno, Menze i Marino Ragnina navode "Brod", što znači da Ami Boué nije slučajno napisao "ciganski zaselak Brot" (pokraj velikog kamenog luka ranijeg mosta), kad je on, 1838. godine, Drinu prešao skelom.

Ami Boué, dakle, nije prvi, koji je Brod nazvao tako, a upitno je, da li su Menze i Marino Ragnina bili prvi koji su zapisali naziv Brod za mjesto na desnoj obali Drine, gdje je bio most.

Od 1572. (Philippe du Fresne-Canaye) do 1673. (Menze i Marino Ragnina), bila su (najmanje) 3 drvena drinska mosta u Brodu.

Ako je drveni most, kojeg spominju Dubrovčani Menze i Marino Ragnina, bio u prostoru do 1677. godine, onda taj most "nije preživio" kraj te godine, jer je Drinu, 1677. spopao katastrofalan povodanj, a kad Drina nabuja, onda "sve nosi", bez ikakve sentimentalnosti.

Izuzetan povodanj Drine zabilježen je 1731. godine , pa (još žešči) 1737. godine, a o onom katastrofalnom iz 1896. godine, pisao je i legendarni nobelovac.

Stoga, ako je na početku bilo koje od popisanih godina bio neki drveni most na mističnoj ljepotici (ne samo u Brodu), tada takav most definitivno nije "doživio" kraj te godine.

Od 1677. kad je (najkasnije) stradao drinski most, koji je bio u Brodu 1673. (Menze i Marino Ragnina) do 1906. (kad je izgrađen prvi željezni most na Drini u Brodu) proteklo je 229 godina.

Razumljivo je da su, u tih 229 godina, građeni mostovi na Drini u Brodu, ali je broj (do sada pronađenih) dokumenata "mizeran", a osobito se to odnosi na XVIII. st., u kojem, osim oprezne pretpostavke o kamenom jednolučnom mostu Mehmed-paše Kukavice, nema spomena o još nekom drinskom mostu u Brodu, a slično važi.

Jedini (do sad nađen) spomen mosta na Drini u Brodu, u XIX. st., zapisan je u "Fußnote", na 179. str. knjige "Voyage de la Grèce" (dio treći),
gdje François Charles Hugues Laurent Pouqueville navodi, da je 1807. godine, postojao "un pont en bois" na Drini, u Brodu.

[železocestnik]

za Igor Legaz:

Ona mapa Pierre Du Val-a bila je štampana 1665 u Parizu i prodavala se je kod njega.

Interesantno, da Gallica (koji link za mapu daješ), nezna, kada je bila štampana.

pozdrav
Darko

[Igor Legaz]

za Igor Legaz:

Ona mapa Pierre Du Val-a bila je štampana 1665 u Parizu i prodavala se je kod njega.

Interesantno, da Gallica (koji link za mapu daješ), nezna, kada je bila štampana.

pozdrav
Darko

To mi nije bitno. Važno mi je doći do izvještaja austrijanskih obavještajca, koji su krajem XVIII. st. i početkom XIX. st. "krstarili" Hercegovinom, Bosnom i starom Srbijom, a pogotovo se to odnosi za izvještaje i karte, od 1783. do 1785.

U drugoj temi sam već priložio kartu šeher Mostara, koju su Golubović i Matuć izradili 1783.

Znam da je zastavnik Božić izradio lijepe karte.

Za izvještaje o Podrinju, bio je zadužen oficir Liedescron.

Nisam uspio točno saznat njegovo ime, ali je, po svemu sudeći, zbog zasluga promaknut u barona i bio postavljen za zapovjednika Zemuna, kako je to engleski tisak objavio 1792.

[železocestnik]

za Igor Legaz:

Pa nazovi Amira Kurbegovića, pa će ti reći, ko je taj M. baron Liedescron

Link: https://www.inmedia.ba/amir-kurbegovic- ... kog-mosta/

pozdrav
Darko

[Igor Legaz]

Ruski slavist Александр Фёдорович Гильфердинг

http://www.pravaya.ru/ludi/450/8325

je 1858. pohodio južnoslavenske zemlje (bio je i u Dubrovniku), a bilješke s putovanja, ovjekovječio je u dijelu "Босния, Герцеговина и Старая Сербия".

Kad je putovao od manastira Piva za Foču, kod Šćepan Polja, prešao je na desnu obalu Tare "на ветхой ладьѣ", zatim je išao desnom stranom Drine do Foče (pogrešno je naveo da Drina nastaje "отъ слiянiя" Sutjeske u Taru).

Prošao je kroz Brod, ali o mostu (ostacima mosta)
preko Drine ništa spomenuo nije.

[Igor Legaz]

Još jedan zapis o ostacima kamenog lučnog mosta na Drini u Brodu.


Moriz Hoernes

http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_ ... 2_1917.xml

je oko 1888. bio u Foči.

Oko jedan sat nakon što je bio "bei den Steinfundamenten einer verschwundenen Bogenbrücke", stigao je u Foču, kako je zapisao u svom kapitalnom djelu:

Dinarische Wanderungen • Cultur und Landschaftsbilder aus Bosnien und der Hercegovina