Pruga uskog koloseka Uskopje-Herceg Novi-Zelenika

[mali.paja]

zahvaljujem se na ovom iscrpnom objasnjenju.dali se secate koliko je dizel motornih vozova serije 802,odrzavalo linije Capljina-Niksic iCapljina -Dubrovnik?Predpostavljam da je domicil istih bio lozionica Capljina.Predpostavljam da parna lokomotiva serije 85,nikada nije dolazila u Niksic?.Imam jos puno toga da vas pitam i nadam se da se necete naljutiti,ali otom potom.srdacan pozdrav.

Bilo je ukupno 12 garnitura MOT 802. Pola u Sarajevu i pola u Čapljini. Znam pouzdano da je serija 85 bila u Trebinju. Seriju 85 je imala samo ložionica Mostar (ovo se odnosi na pruge južno od Sarajeva). Redovito su te lokomotive išle u Dubrovnik i Zeleniku povremeno. O tome u nastavku. Možda su lokomotive dospjele i do Titograda? Od Trebinja je pruga bila relativno mlada. Do Nikšića je napravljena pred Drugi svjetski rat a poslije rata za Titograd. Kada pišem mlada mislim na to da je građena ipak sa boljim parametrima pogotovo jer se nabavljalo nove lokomotive serije 85. Njen problem je bio minimalni radijus koji je bio 90m. Znali su Mostarci ići na ispomaganje po drugim ložionicama. Obično su tada išli i sa svojim lokomotivama. Moj pokojni otac je bio na ispomaganju u Titogradu. Malo ima živih da bih nešto mogao saznati?

[sdz361]

Da malo i ja dopunim odličnog malog.paju
Pruga Bileća - Nikšić je 1966, nakon ukidanja direktne veze sa Sarajevom prešla u sastav ŽTP Beograd (Zajedno sa normalnim prugama Nikšić - Titograd - Bar). U sastavu ŽTP Beogard je ostala sve do njenog ukidanja. U tom periodu na ovoj pruzi su sigurno radile samo lokomotive serije 83 jer su samo one bili u domicilu Nikšić. Pošto su mot 802 ŽTP Sarajevo išli do Nikšića, ostale vozove, neke do Bileće, neke do Trebinja su vukle nikšićke 83 radi izjednačavanja rada vučnih vozila između ŽTP-a. Ali ja mislim da i pre 1966. godine 85 nisu išle dalje od Trebinja (a i u Trebinju su se pojavljivale relativno retko). S obzirom da su brzi vozovi bili motornjaci 801 nije verovatno da su za putničke lokale i teretne vozave korišćene 85-ice. Uostalom na svim slikama su na toj pruzi samo lokomotive serije 83 i u Nikšiću manevarka serije 185.

Da dodam još da je mot 801 je imao šinsku kočnicu ali se nije najbolje pokazala pri višestrukom korišćenju. Na zupčanici su često šine bile prekrivene masnim i garavim slojem koji je nakon prve upotrebe smanjivao efikasnost ove kočnice.

[colicdusan325]

Secam se ja dobro pruge Niksic-Bileca-Trebinje -Capljina,godine 1974,parnih lokomotiva serije 83,dizel lokomotiva serije 740,kao i motornog voza serije 802 sa polaskom u 23h Niksic-Capljina.

[mali.paja]

Da malo i ja dopunim odličnog malog.paju
Pruga Bileća - Nikšić je 1966, nakon ukidanja direktne veze sa Sarajevom prešla u sastav ŽTP Beograd (Zajedno sa normalnim prugama Nikšić - Titograd - Bar). U sastavu ŽTP Beogard je ostala sve do njenog ukidanja. U tom periodu na ovoj pruzi su sigurno radile samo lokomotive serije 83 jer su samo one bili u domicilu Nikšić. Pošto su mot 802 ŽTP Sarajevo išli do Nikšića, ostale vozove, neke do Bileće, neke do Trebinja su vukle nikšićke 83 radi izjednačavanja rada vučnih vozila između ŽTP-a. Ali ja mislim da i pre 1966. godine 85 nisu išle dalje od Trebinja (a i u Trebinju su se pojavljivale relativno retko). S obzirom da su brzi vozovi bili motornjaci 801 nije verovatno da su za putničke lokale i teretne vozave korišćene 85-ice. Uostalom na svim slikama su na toj pruzi samo lokomotive serije 83 i u Nikšiću manevarka serije 185.

Da dodam još da je mot 801 je imao šinsku kočnicu ali se nije najbolje pokazala pri višestrukom korišćenju. Na zupčanici su često šine bile prekrivene masnim i garavim slojem koji je nakon prve upotrebe smanjivao efikasnost ove kočnice.

Hvala na nadopuni. Moram vam reći da će me žena ubiti. Stalno mi prigovara da sam za kompjuterom. Sada pišem na ovom forumu o uzanim prugama i pruzi Jesenice-N.G. Isto sam počeo na BiH forumu pisati. Prošle godine sam vodio malu ekipu u Sloveniju. Počeli su pisati putopis i na pola stali. Morat ću ja to završit. Imam toliko pisati na hrvatskom forumu. Bio sam na Šarganu i još nisam završio. Počeo sam i stao. Bio sam 2 puta u Poljskoj i to bih htio napisati. Pripremam se za Burzu modela 23.11.2013. u Zagrebu. Da li tko dolazi iz Srbije? U mjesecu prosincu (decembru) sam svaki dan od 03 do 20 na Božićnom vlaku. Ovo mi je 16 godina da sam sv Nikola i Djed Mraz na tom vlaku. Oprostite na OT.

[mali.paja]

Da nastavim sa pisanjem. Dosta sam zauzet sada u ovo predblagdansko vrijeme. Vlakove sa prijevozom putnika od Mostara su uglavnom vukle lokomotive serije 85, mada se znalo ponekad dogoditi da ide i serija 83 (jednom mi se čini da je bila i serija 73 iz Dubrovnika kada sam se vozio '64 ili '65). Ovo za druge serije je bilo više izuzetak. Ipak su bile to slabije lokomotive od serije 85. Za Titograd je MOT 801 vozio kao brzi vlak. To su sve vozili Sarajlije u oba pravca. Bio je dvoposijed. Putnički vlak je bila klasika sa serijom 85 i Mostarcima do Huma. Dalje je sve preuzimalo osoblje ložionice Trebinje sa lokomotivama serije 83. Moram napomenuti da su na Humu bile veze za i iz Dubrovnika i Zelenike.
Za Zeleniku nije bilo direktnog vlaka iz Sarajeva, osim jednog sezonca ljeti. Kako koju godinu znao je voziti MOT 801 sa sarajevskim osobljem. Ukoliko je bila klasika onda kako koje godine je bilo. Sa serijom 85 Mostarci su znali ići skroz u Zeleniku. Ovaj je bio jedini vlak koji se prerađivao i ostavljao je na Uskoplju dio vagona za Dubrovnik koje je pak u povratku uzimao. U Dubrovnik su vlak spuštali Dubrovčani. Neki vozni red Mostarci su vlak vozili u Dubrovnik. Tada je osoblje Zelenike na Uskoplju preuzimalo vlak za Zeleniku. Interesantno je bilo sa serijom 85 u Zeleniki. Lokomotiva nije mogla stati na okretaljku. Onda se okretala u dijelovima. Odvojio bi se sam stroj od tendera i sve zasebno okretalo. Znalo se dogoditi da je okretaljka u Zeleniki u kvaru. Tada bi lokomotivu okretali na Uskoplju i vlak bi išao sa tenderom naprijed. U Zeleniki je na manevri bila lokomotiva ZETA. Ona je vozila lokal svaki radni dan u Herceg Novi. Ujutro bi vozila đake, radnike i ostalo pučanstvo u školu, posao, tržnicu, doktoru itd. Povratak je bio odmah. Poslije podne je ponovno lokal išao u H.N. i vraćao ove od jutra. Jedan putnički vlak Zelenika-Uskoplje-Zelenika je vozilo osoblje ložionice Dubrovnik.
Svi ovi vlakovi za Titograd, Dubrovnik i Zeleniku su na potezu Gabela-Hutovo ljeti dobivali još jednu lokomotivu na čelo vlaka. Ovo se odnosi samo na vlakove sa klasičnom garniturom. Isto je bilo i za vlakove iz Dubrovnika. Ljeti su uglavnom išli sa dvije lokomotive na čelu a nekad i sa trećom, potiskom na kraju. Na slikama se dosta često vidi putnički vlak kroz H.N. sa dvije lokomotive. To je bio sezonac za Sarajevo. I kod vlakova za Dubrovnik postojale su veze na Humu i Uskoplju za i iz Zelenike i Trebinja/Bileća
U to vrijeme je željeznica imala da kažem i neku društvenu ulogu. Već sam napisao o lokalu Zelenika-H.N.-Zelenika. Nešto slično je bilo i prema Dubrovniku. Stanovništvo Popova polja uglavnom je bilo orijentirano prema Dubrovniku. Radi toga je bio jedan mješoviti vlak koji je dolazio oko 7 sati ili ranije iz Hutova u Dubrovnik. Ljudi su sa njime mogli svoje poljoprivredne proizvode na tržnicu poslati, đaci u školu otići, doktoru u bolnicu na pregled, odvjetniku (advokatu) otići, administratvne stvari riješiti itd. Poslije podne negdje poslije 14 sati se taj mješoviti vlak vraćao do Hutova. To su sve vukli Dubrovčani. Ispričat ću jednu priču da vidite koliko je ta željeznica bila sve tom narodu. Bilo je to 02.05.1975. godine. Nas jedna skupina od 5 ljudi je išla slikati prugu Alipašin Most-Foča i Čapljina-Dubrovnik. Na prvoj pruzi smo bili dan ranije. Drugi dan smo išli u Mostar malo kod mene, pa Čapljinu i predvečer prema Dubrovniku. U Poljicama (nisam potpuno siguran) ili nekom stajalištu su nam u vlak na nosilima donijeli neku ženu. Nije bilo drugog prijevoza. Putem željezničke linije su javili u Dubrovnik i tamo je čekalo vozilo Hine pomoći. Moj susjed u Mostaru je bio telegrafista. Rodom je bio iz Popova polja. Pričao mi je o siromaštvu ljudi. Ljudi bi svoje proizvode za tržnicu u Dubrovnik predali na stanicu i platili vozarinu. Oni bi se uputili preko brda u Dubrovnik kako bi uštedili koji dinar jer kartu ne moraju platiti. Isti je postupak bio u povratku. Vlak je išao negdje oko 18 sati iz Dubrovnika a oni bi pješice uz brdo poslije podne par sati prije vlaka. Trebalo im je 4-5 sati pješačenja po kozjim stazama. Pruga je dosta zavijala i pentrala se. Ja sam za sada imao toliko. Nadam se da nisam bio predugačak. Ispričavam se za čekanje. Ukoliko ima kakvo pitanje pitajte.
Sad moram i reportažu Jesenice-N.G. završiti.

[colicdusan325]

Svaka cast.samo napred.ovo sto pisete,je nesto neprocenjivo.samo nastavite.

[mali.paja]

Evo za kraj ovog pisanja jedna slika iz MOT 802. Slika je stanice Mihanići od 08.08.1967. na pruzi Uskoplje-Zelenika. Autor fotografije je veliki zaljubljenik naših (nekad JŽ a sada nastalih samostalnih uprava) željeznica Herbert Stemller.



Primjetili ste da je vlak iznad stanice Mihanići (Hrvatska). Odmah poslije stanice je bio okretni tunel. Imao je veliki radijus (100m) tako da su mogle i lokomotive serije 85 (radijus 90m) voziti kroz njega. Dosta je bio zeznut. Kako je bio u krivini teško se provjetravao i tračnice su znale ostati masne i klizave od ulja i pare. Gornja pruga se penje konstantno do stanice Glavska (BiH) od kuda je pad do Uskoplja i dalje Huma. Donja pruga dolazi iz Cavtata od kud je uspon prema Mihanićima. U toj staničnoj zgradi bio je restoran. Da li je još?
Vidite na slici složene tračnice. Od otvorenja pruge nije nikad bio neki remont. Nešto je malo bilo nabavom MOT 801 radi povećanja brzina. I onda su pred ukidanje napravili veću obnovu i onda iza toga prugu zatvorili. Što kaže narodna poslovica: "Ne zna ljevica što radi desnica". Netko je na horumu "Željeznice net" napisao: "Tamo gdje prestaje logika počinje željeznica".

[PECELJ]

Najveće dozvoljene brzine vozova na releciji uskoplje-Zelenika 1967.godine :

Doz.br.1967 Uskoplje-Zelenika.JPG (5.57 KiB) Pogledano 2701 put

[cira-1]

Jedna stara fotografija iz herceg Novog, skver, iz 1912. godine. Fotografiju sam pronašao lutajući po internetu.

[cira-1]

Herceg Novi - Savina 1914. godine, Austrijsko vojno kupatilo. Fotografiju sam pronašao lutajući po internetu.