FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Izraz Valja nije mi poznat.Možda nešto detaljnije?!
Slika Jablanice više prikazuje naselje Podbrežje od kojeg je dolaskom austrougarske vlasti i počela da nastaje Jablanica.Lijevo od pruge (gledano prema stanici Jablanica)su Luke njive(danas područje Spomen muzeja).

Na detalju "Skizze des Bahnnetzes mit der Einteilung der BahnerhaltungsSectionen und der Bahnmeisterstrecken“, [Bosnisch-Herzegowinische Staatsbahnen, 1907, ÖSTA], ucrtana je pruga iz ove teme.

ekrem napisao:Izraz Valja nije mi poznat.Možda nešto detaljnije?!

Kad je Miroslav Loose prevodio odličnu knjigu o Šeheru, koju je 1891. godine napisao Carl Peez, onda je neke toponime i hidronime doslovno prepisao, ali je neke izostavio napisati.

Tako je, na primjer, prepisao "Valja", a izostavio je "Doljanka".

Čitajući taj prijevod (Miroslav Loose), ali i druge putopisce (Arthur Evans), moglo bi se zaključiti da se "Valja" odnosi na lokaciju kod Doljanke.

Da bih bio posve siguran, trebam nekako pribaviti tu knjigu o Šeheru (Carl Peez) na njemačkom.

Pozdravljeni,

kad sam pretraživao mostarske stranice, da nađem knjigu Carla Peez-a, naišao sam na novu matematiku...
izvor: udrimuski.ba



Pa i ja sam se nešto novo naučio od profesora matematike

pozdrav
Darko

Putnički voz spreman da krene za Bradinu sa lokomotivom 97-030 iz železničke stanice Konjic 1959. godine.

http://www.google.com

ivanjz napisao:Chester u svojoj knjizi navodi:

"Godine 1911. Guiseppe Feltrinelli iz Milana, čija je kompanija radila u šumama u Kobiljdolu od 1899. godine, dobila je drugi ugovor za eksploataciju drveta na području Gornja Prača (Vrhprača) i izgradio kratku šumarsku željeznicu za povezivanje svojih radilišta sa Ostbahnom u Sjetlini. Nakon proglašenja rata u Italiji u maju 1915. godine, radnici i šumska željeznica su se povukla, ali u složenim i nijansiranim odnosima u neposrednim poslijeratnim godinama, Italija se smatralo saveznikom Jugoslavije, a Feltrinelli je povratio svoje koncesije. Tada se brzo proširila fabrika u Sjetlini i do 1925. godine imala je preko 56.6 kilometara pruge sa tri lokomotive ..."

Volio bih pročitati izvornik, na engleskom. Suglasno prijevodu, ispada da je Keith Chester napisao da je Giuseppe Feltrinelli eksploatirao šumu, jugozapadno od Velikog Šehera, tek od 1899.


Na isječku karte (M = 1 : 200000) iz 1895., označena je pruga Ilidža - Kobiljdo, što se podudara s isječkom iz monografije Hadžići.

Možda se ono "šume jugozapadno od Velikog Šehera" i "1899." odnosilo na Hrasnicu, jer na karti iz 1895. se vidi i Hrasnica i Lasica, ali nema pruge.

Knjiga "Monografija - Hadžići" je vrlo dobra, a mogla bi biti odlična da su ispravno pisana imena i prezimena.

U toj monografiji piše da je Giuseppe Feltrinelli imao 32.53 km (od 53.53 km) pruga na "parnu vuču". Kakva je to "vuča" mogla biti na onih preostalih "21 km pruga"? Nije valjda čak 21 km bio "bremsberg".

Zanimljiva je mreža tračnica, koja je ucrtana na karti (M = 1 : 23500) Velikog Šehera iz 1905.

Ako apstrahiramo dio Ostbahn na lijevoj (južnoj) strani Miljacke [Ziegenbrücke = Kozja ćuprija] i promotrimo ucrtana šine sjeverno od Miljacke, vidi se (uz lijevi rub karte) "Bhf. für Ilidže", pa se, zatim šine račvaju, s tim da krak, koji se odvaja prema desnoj obali Miljacke, dolazi do desne obale rječice Koševo.

Onaj drugi krak, prelazi preko potoka (rječice) Koševo i pri kraju, opet se račva u dva kraka, koji zatim dopiru samo do "Kathedrale".

Napominjem da je Veliki Šeher od 1895. imao je gradsku željeznicu, odnosno tramvaj (od 1885. imao je gradska šinska zaprežna kola).

Ona oznaka "Bhf. für Ilidže" dokaz je jednačenja tramvaja i željeznice (u tako nešto sam se osobno uvjerio 2016. u Kyoto).

Napokon sam pribavio kartu iz 1942. u rezoluciji (807 kb) da mogu pročitati sve oznake na karti.

Prema karti Mostara, koju je izradio Miroslav Loose, proizlazi da su do 1942. godine, kolodvorski kolosijeci "išli" od današnjeg Španskog trga do raskršća, gdje je današnji hotel "Ero".

Gledajući tu kartu, pruga, koja je 1942. godine prolazila kroz današnji "Centar 2", nije bila unutar tadašnje kolodvorske zone.

Moguće je da se nakon WW2 kolodvorska zona proširila na sjever, preko ulice stara bolnica - Carinski most (na područje današnjeg "Centar 2") ili je kolosijeku za rudokop, početak pomaknut južno od ulice: stara bolnica - Carinski most.

Dakle, kolosijek za rudokop se odvajao od mikrolokacije gdje je bila ložiona.

Ovakvo stanje tračničke (šinske) mreže u Velikom Šeheru, bilo je 1908.

hrasno napisao:Zahvaljujem na pomoći...

Ovdje je označeno Hrasno