Pruga uzanog kolosjeka Sarajevo-Mostar

[Igor Legaz]

Prije svega - isprika. Na prvoj, neuvećanoj, karti, tamo gdje piše "Narenta", ja sam pogrešno vidio kao: "Karaula". Naprosto, sitno prvo "N", sam pročitao kao "K", a ostala slova su doista slična.


Ali, idemo dalje. Pogledajte ovu kartu iz 1896.

http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-44.jpg

Na nekoliko mjesta , uz prugu, označeno je: Arbeiter Kaserne. Jedno od takvih mjesta je lokacija na desnoj obali Neretve, vrlo blizu Karaule (koja je na lijevoj obali).

Tamo, gdje su bile radničke barake uz prugu, tamo su se sigurno vlakovi zaustavljali da bi se radnici ukrcali (iskrcali). Radnička kolonija bila je na lokaciji Djevor, kao i uzvodno od ušća Doljanke.



Zatim, na istoj karti, vidim gdje su označene lokacije Gornja Grabovica, a gdje Donja Grabovica. Oba sela su bila uz lijevu obalu Neretve, a danas je naselje na desnoj obali Neretve. Ne znam, kako danas mještani zovu ta sela, a ima razloga, zbog čega je vrlo neugodno, bilo kojeg žitelja nešto pitat.


Crno Oko

Mostar verlassend, zieht die Bahn durch Wein- und Obstgärten am Rande einer freundlichen Thalweitung — des Bjielapolje — dahin, aus welcher sich mit steilen Wänden der Velez erhebt, dessen bei Mostar gelegener Gipfel 1800 m über das Thal ragt. Hinter der Station Vojno verengt sich das Thal und die Bahn tritt in das bei der Station Raschkagoro beginnende, bei Jablanica endigende, ungefähr 30 km lange, schluchtartige, eine Fülle überwältigend schöner Landschaftsbilder bietende "grosse Narenta-Defilé" ein. Durch einen tiefen Felseinschnitt in scharfem Bogen gelangt die Bahn zur Drezanka, welchen Seitenfluss sie mit einer 55 m weiten Eisenconstruction (parabol. Warrenträger) übersetzt, und bald darauf in die Station Dreznica. Noch weiter verengt sich das Thal bei der Station Grabovica und bald nacher übersetzt die Bahn mittelst einer 30 m weiten Eisenconstruction (Trapezträger) am rechten Ufer der Narenta die tiefgrüne Quelle Crna-Vrela, welche am Fusse einer 300 m hohen Felswand entspringt.

Na obje priložene fotografije, vidi se jedna špilja, na uzvodnoj strani mosta, koji se nalazi, između naselja Grabovica (na desnoj obali Neretve) i brane HE Grabovica.

U gotovo svim K.u.K. zapisima, provlači se pogreška, da je to "Crno Vrelo" (pogrešku je "pokupio" i Keith Chester). Međutim, to nije Crno Vrelo. To je Crno Oko.

[Igor Legaz]

Ja sam oznaku na karti "Arbeiter Ksn" (Arbeiter Kaserne), shvatio doslovno.

Međutim, uočio sam legendu uz skicu pruge, gdje ima A.C., što znači: Arbeiter-Caserne.

Od Metkovića do Ilidže bilo je 22 običnih Arbeiter-Casernen, dok je između Ilidže i Velikog Šehera bila "C.K. Abzweigung". Od Velikog Šehera do Zenice nema više A.C., s tim da ima 1 Abzweigung za šumsku prugu prije Vogošće.

Imajući u vidu oznake u legendi za Stationen i za Haltestellen, zaključujem da A.C. znači "ukrsnica".

E, sad, zbog čega se "A.C. 16", našla i na topografskoj karti iz 1896., ne znam. Jako malo je onih "A.C." koje su bile od osobitog značaja da im se nađe mjesta za upis na karti, a ova kod Karaule je bila među takvim iznimkama.

Jedan od razloga za upis u kartu je mogao biti i gradnja kuća oko "A.C.", odnosno da kućica u kojoj je boravio skretničar, postane jezgra sela (zaseoka) u nastajanju. Lukavi Aleksa je napravio kuću, otvorio han i izborio se za toponim.

[Igor Legaz]

KOREKCIJA

I "A.C. 15" i "A.C. 16", su upisane na topografskoj karti iz 1896., ali ja sam mislio na "A.C. 15" kad sam pisao prethodni post. Jednostavno, utipkao sam susjednu cifru, a ne mogu više vratit.

Ta "A.C. 15" je kod Karaule, a "A.C. 16" je Djevor

[Igor Legaz]

Mislim da imam objašnjenje za ovu situaciju.
Ovo je lokacija željezničkog mostovnog prijelaza Neretve. Na desnoj obali je bunker Aleksin Han (snimatelj je na lijevoj obali blizu bunkera Karaula - ostaci tog bunkera postoje i danas).

Nizvodni most je željezni i željeznički. Napravila ga je ili talijanska vojska ili njemačka vojska.

Taj "ratni" most nije mogao bit kvalitetan. Nakon WW2 odlučuje se napravit nov most, koji bi imao nešto veće polumjere krivina, od ranijeg, pogotovo zbog "S" zavoja (vrlo osjetljiv mostovni prijelaz).

Međutim, način gradnje mosta u kanjonu Neretve je bio pogrešan. Pogledajte one željezne "stupove" koji bi imali poslužit kao nekakvi "podupirači". Da, mogli su dok je Neretvi vodostaj nizak, ali nikako kad nabuja!

Sumnjam da je preko uzvodnog mosta na slici, vlak uopće prošao.

Kad su "majstori" shvatili da su željezni podupirači lagan zalogaj za nabujalu Neretvu, napravili su dva betonska stuba i trodijelni most, srušili bunker "Aleksin Han" i uklonili "ratni" most.

[železocestnik]

Pozdravljeni,

zar stvarno nema niko pravih nacrta za prugu od Sarajeva do Metkovići

Pa vjerovatno nije sve izgorelo pre par godina u Arhivu Bosne i Hercegovine u Sarajevu.

Ako je izgorela ova građa, koju su arhivisti dovukli iz Beča: Saobraćajni arhiv Beč – Bosanske željeznice 1888-1895; fasc. 15, paketa 6, onda ta građa još uvjek ima u Beču.

I valjda nije sve izgorelo, što je bilo o železnicama u arhivu u Sarajevu.

Postoji i pitanje, šta su znali dovući iz Beča.
U Saobraćajnom arhivu Beč (Verkehr IX D.68 postoji zbirka Projektsammlung: A1 Bosnisch-Herzegowinische Staatsbahnen,
J10: Jablanica-Sarajewo-Mostar-Metković Längenprofile (dakle uzdužni profil)
M13: Mostar-Sarajewo (donji ustroj, zgrade)
S 14: Sarajewo-Bosnisch Brod (uzdužni profil)

Na žalost ja vremena nemam za ovo da skeniram, jer imam druge projekte, koje moram završiti: trolejbus/tramvaj Piran-Sv. Lucija, tramvaj Dubrovnik, tramvaj Ljubljana, Južna železnica (Südbahn) Beč-Trst....

pozdrav
Darko

[železocestnik]

za Igor Legaz:

na strani 60 stavio si iz novina podatke o sanaciji mosta u Aleksinom Hanu od septembra do novembra 1945.godine.

Pa lepo piše, da je to prinudna sanacija, da se uopte uspostavi promet.

Stari most (60 metara) je uništen. Gledaj: BIVŠI
Iz dviju mostova po 45 metara izradili su novi, dulji nego 60 metara: gledaj NOVI

Ako sada pogledaš radij nove pruge na "novi" most, vidiš, da je radij manji. Dakle puno lošije nego za vrijeme Austro-ugarske!

Dakle, to sigurno nije bilo krajne rešenje...



pozdrav
Darko

[Igor Legaz]

Pozdravljen g. Darko.

Promet se ionako odvijao po nizvodnom (jednodijelnom) željeznom "ratnom" željezničkom mostu.

Ta skica se odnosi na uzvodni (trodjelni) željeznički most sa betonskim stubovima.

Na fotografiji je uzvodni (jednodjelni) most sa željeznim podupiračima.

Uzvodni most na fotografiji nije jednak uzvodnom mostu na skici. Uzvodni most koji je na skici, opstao je do ukidanja uskotračne pruge i danas je (djelomično očuvan), ali pod površinom Grabovičkog jezera (attachment).

Ponavljam, sumnjam da je preko uzvodnog mosta na fotografiji prošlo neko šinsko vozilo.

Radilo se u pogrešnoj procjeni da željezni podupirači mogu izdržat nabujalu Neretvu, ali su se graditeljske pogreške prikrivale.

Mislim da skica nije valjana u pogledu radijusa. Zbog čega bi gradili posve nov most na udaljedosti od 5 metara i komplicirali, a da radijuse ne povećaju?

[Igor Legaz]

na strani 60 stavio si iz novina podatke o sanaciji mosta u Aleksinom Hanu od septembra do novembra 1945.godine.

Pa lepo piše, da je to prinudna sanacija, da se uopte uspostavi promet.

Stari most (60 metara) je uništen. Gledaj: BIVŠI

Iz dviju mostova po 45 metara izradili su novi, dulji nego 60 metara: gledaj NOVI

Suglasno onome što piše u tekstu, ispada da su "majstori" od septembra 1945. do novembra 1945., uspjeli postavit čak 3 mosta kod bunkera "Aleksin Han"!

Prvo su, dakle, postavili most, koji je označen kao "bivši", onda su napravili most koji je na fotografiji uzvodni od dva mosta kod bunkera Aleksin Han, ali su ga u tekstu prešutjeli, a zatim su napravili onaj, koji je na skici označen, kao "novi".

To, je jasno, lažno.

Nizvodni most (od dva mosta kod bunkera Aleksin Han) na fotografiji, su napravili Talijani ili Nijemci, ali nova vlast je to pripisala sebi, kao da su od dvije polovine nekakvih mostova zavarili jedan, da bi se uspostavio promet (a promet su uspostavili Talijani ili Nijemci - što se nije smjelo obznanit).

Uzvodni most na fotografiji (od dva mosta kod bunkera) je građen diletantski, sa željeznim "podupiračina" na dnu korita u kanjonu Neretve. Kako takav most nije mogao opstat (Neretva nadošla), morali su pravit betonske stubove.

Naravno, propali diletantski pokušaj su prešutjeli (nije se smjelo znat da nova vlast može pogriješit). Ali, eto, netko je snimio fotografije, koja su sačuvane.

[Igor Legaz]

PRIMO DIRECTORI

VIAE FERREAE

BOSNAE ET HERCEGOVINAE

ING. CAROLO SCHNACK

INGENIERII SUI DEDICANT

MCMXII

Ova karakteristična stijena se nalazi na lijevoj obali Neretve. Pokraj te stjene su ostaci pješačkog mosta Grabovica.


Posred stijene je 1912. postavljena ploča s posvetom (na latinskom jeziku) prvom direktoru BiH željeznica:

Karl Schnack von Herbosegg

https://www.biographien.ac.at/oebl/oebl ... 3_1934.xml

Na gornjoj fotografiji, snimljenoj s druma, vidi se dio kanjona i korita Neretve, koji je sad pod Salakovačkim umjetnim jezerom. Na desnoj obali Neretve je pruga kolosijeka 760 mm. Na karakterističnoj stijeni se uočava ploča.

Srednja fotografija je snimljena, skoro s istog mjesta kao i gornja. Vidi se koji dio kanjona je pod Salakovačkim jezerom. Vide se ostaci pješačkog mosta Grabovica. Vidi se i ploča na karakterističnoj stijeni.

Na donjoj fotografiji je ploča s posvetom na latinskom.

Ploča je vrlo kvalitetna. Prošlo je više od jednog stoljeća od postavljanja table, a slova su jasno čitljiva i sa fotografije. Sve se od tada promijenilo u okolini ploče, osim onog borića na karakterističnoj stijeni.

[železocestnik]

za Igor Legaz:
Sve to je tačno.

Jedino što je potrebno dodati, da tada, kad je bio Ing. Karl Schnack u Bosni i Hercegovini, još nije podignut u plemićki stan(von Herbosegg).
Posle pensioniranja 1912.godine se je sa početkom prvog svetskog rata reaktivirao i tako je pored svih pohvala dobio i pridimak "von Herbosegg".

natgrobnik u Beču:





Ona fotografija gore iz 2007 je predivna.
Dali si se već tada zanimao za ovaj natpis ili si fotografiju pozajmio sa kojeg foruma ?

pozdrav
Darko