FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Da. g. Ekrem, "prekopavam" krcato knjiga na internetu, kako bih došao do novih podataka o Brodu. Na žalost, u knjizi "Durch Bosnien und die Hercegovina kreuz und quer", autor Heinrich Renner samo spominje Brod, ali ne opisuje što vidi. On je tada Drinu kod Foče prešao mostom princa Karla. Brod mu, očito, uopće nije bio zanimljiv.

Međutim, knjiga sadrži mnoštvo drugih interesantnih zapisa, fotografija i crteža. Jedan od crteža koji je meni bio jako važan je onaj, kojeg je izradio Ewald Arndt Čeplin, a odnosi se na drveni most preko Lima u Prijepolju.

Kad sam prošle subote išao snimit Veliki Movran, usput sam pitao neke mlađe ljude u Donjoj Drežnici. Nisu mi znali reći da li je stari želježnički most odnesen ili je trajno ostavljen pod Salakovačkim jezerom. Jasno, pojma nisu imali ni o sudbini starog želježničkog mosta u Grabovici.

Jedino što su znali, odnosilo se na ove bunkere, odnosno, kazali su da su "talijanski". Tamo je, zapravo, bila utvrda s najmanje 2 bunkera.

Heinrich Renner mi je otklonio dilemu oko ispravnog pisanja naziva dotične rijeke. Pravilno bi bilo: Drežanjka.

I dalje ostaje otvoreno pitanje: "Da li je "živ" bunker Lukač?".

Još nešto. Od nekih željezničara, s kojima sam razgovarao prije 10 dana u vlaku br. 721, u vožnji od Velikog Šehera do Šehera, saznao sam da Ovčari, Grabovica i Raška Gora, danas imaju status "otvorene pruge", a da su skretnice "zakovane", jer da "nema ljudi".

Ponovit ću ovo: Skretnice su zakovane.

Željezničari, s kojima sam razgovarao, blage veze nisu imali što to znači "Lukač", ali su me uputili na njihovog kolegu konduktere Srećka Ignjatovića, koji radi baš na linijama 720, 721, 722 i 723 , ali da nije tad bio u smjeni. Kazali su da bi Srećko Ignjatović mogao znati kako doći do mosta Lukač i na licu mjesta se uvjeriti o sudbini bunkera.

Da se vratimo malo unazad.

Na ovom delu stare fotografije vidi se tabla na drvetu, gde piše "Ulaz u hotel". Verovatno putokaz.
Ovo je cela fotografija. Ne bih rekao da jedna od ove dve zgrade hotel ?

Evo još jedne fotografije hotela u Jablanici :
I park koji je pominjao g.ekrem :

Na 4. stranici ove teme, uočio sam jednu fotografiju, uz koju piše da se radi o lokaciji "Crno Vrelo", kao i skicu na kojoj Keith Chester "locira" to vrelo.

Pruga nije išla lijevom stranom Neretve, gdje je Crno Vrelo, nego desnom.

Ja sam iskoristio skicu, pa sam na dnu skice (lijeva obala Neretve), približno locirao mjesto (potopljenog) Crnog Vrela. Danas je to vrelo pod Salakovačkim jezerom.

Keith Chester je Crno Vrelo locirao između Aleksinog Hana i stanice Grabovica, a to ne može biti, jer je to područje potopljeno Grabovičkim jezerom.

U području Grabovice postoji Crno Oko.

Evo članka sa skicama, koje su izradili speleolozi:

http://www.alfadivingteam.com/event/cav ... ostar-2013

PECELJ napisao:Da se vratimo malo unazad.

Na ovom delu stare fotografije vidi se tabla na drvetu, gde piše "Ulaz u hotel". Verovatno putokaz.

hotel.jpg

Ovo je cela fotografija. Ne bih rekao da jedna od ove dve zgrade hotel ?

jablanica 644.jpg

Hotel je lijevo,ovo je centar tadašnje Jablanice(po nekim podatcima slika je nastala 1912 g.).Na slici se vide privatne kuće sa prodavnicama i gostionicama.

PECELJ napisao:Evo još jedne fotografije hotela u Jablanici :

619_001.jpg

I park koji je pominjao g.ekrem :

032_001.jpg

Moram dati ispravku na konstataciju "ovo je park"!Radi se o ulici kroz Jablanicu.Po pričama još starijih od mene,austrougari su čitavim putem zasadili orahe sa obe strane puta koji su vremenom istrebljenju što zbog proširenja puta,što zbog ljudskog nemara.

Mostovi su potpoljeni. Dok nisu bili potpoljeni isti su služili za cestovni promet kao i stara trasa pruge.
Nije samo u pitanju nedostatak ljudi da su skretnice u kolodvorima zakovane i taj dio proglašen otvorenom prugom. Problem je i nedostatk tereta. U Zagrebu je HŽ radio neke studije u prvoj polovici devedesetih o budoćnosti pruga i njihovoj iskorištenosti nakon rata. Za sve bivše ŽTP-e u odnosu na stanje prije devedesetih predviđanja su bila će biti najviše 60% prometa u odnosu na prije.

Zaintrigiralo me Crno Vrelo, pa sam našao ove podatke:

Prilog 1

Na karti iz tridesetih, Crno Vrelo označeno pokraj lijeve obale Neretve. Najbliže naselje: Jasenjani.


Prilog 2

Heinrich Renner je lijepo opisao položaj tog vrela, samo je pogrešno napisao: "Janjeni".

Na onom dokumentarnom filmu o gradnji HE "Jablanica" (link sam postavio prije nekoliko dana), vidi se uskotračni "industrijski" vlak, koji vozi južno od korita rijeke Neretve, u pravcu gradilišta brane.

Evo 3 isječka tog filma, koja ja ovako tumačim:

Vlak vozi prema gradilištu i (vjerojatno) prevozi materijal.

U pozadini prve dvije slike je most u izgradnji (normalnotračne željeznice).

Na trećoj fotografiji je drveni "željeznički" most, postavljen preko neke rijeke (rječice).

Lokacija podsjeća na Ribići, ali ima nekih nelogičnosti (o nelogičnostima, naknadno, kroz diskusiju).

Na južnoj strani Jablaničkog jezera, ima najmanje 1 most, koji je konstrukcijski sličan mostu Ribići. Taj 1 most (kojeg ja znam) je kod cestovnog tunela Crnaje, ali ovo nije most Crnaje (u izgradnji).

Možda ima još neki, koji bi bio sličan mostu Ribići? Ne znam. Ako takvog mosta nema, onda lokacija jest Ribići (bez obzira na nelogičnosti).

Dalje, ako bi se mogla identificirat serija lokomotive na slikama, moglo bi se zaključit koja širina kolosijeka je bila kod te industrijske (gradilišne) željeznice.

Kako bih olakšao identificiranje serije lokomotive, prilažem 3 isječka, na kojima se vidi industrijski vlak, dok prolazi kroz zlosretno naselje (vjerojatno) Ostrožac.