Bosanska Rača – Bijeljina – Ugljevik - B. Mezgraja

[Rok]

Kad sam na str. 13. spomenuo da je železocestnik reagirao, evo tog citata:

Pozdravljeni,

pošto se prvi put javljam na ovom forumu, moram reći, da ne poznajem dobro ovih prostorija, kde su vozile JDŽ/JŽ 83...

JŽ 83-175 izdržala je do kraja voziti na pruzi Bijeljina - Bosanska Mezgraja.

Tako je vozila i poslednji voz 26. 5.1979. Tako piše kod K. Chestera u njegovoj knjizi: The Narrow Gauge Railways of Bosnia-Hercegovina

Dodao je i fotografiju Andreasa Knippinga, kako JŽ 83-175 puni rezervoare kod izvora blizu Modrana.

Postoji još jedna fotografija, koja je bila objavljena u reviji Nova proga, ali se nezna, ko ju je dodao i ko je javljao o zatvaranju pruge.

Teško je je reči, da su ove dve fotografije snimljene baš kod poslednje vožnje.

Andreas Knipping je poznati pisac o historiji željeznica i kod Chestera saznajemo, da je napisao poročilo o parni vući u Jugoslaviji: "Der Dampfbetrieb in Jugoslawien", izašla je 1977 godine, fotografije iz posjete Jugoslaviji su iz 1976.godine.
Ja toga dijela nemam, pa ne mogu reći, da li je ova fotografija gore iz godine 1976 (i možda je u poročilu) ili je Andreas Knipping došao još jednom u Jugoslaviju, kad se je zatvarala pruga Bijeljina - Bosanska Mezgraja i uradio ove fotografije gore.

Ja samo dodajem drugu sliku grana Pecka, da ne ponavljam iste slike (koje su već u temi). Mislim da je ovo fotografija ekrana televizora, jer piše da je NTV "Arena" (Bijeljina).

[Rok]

U diskusiji koja se razvila nakon što je železocestnik reagirao, on je čak preveo odlomak koji je Keith Chester napisao o ovoj pruzi u knjizi:

Ja o nekim stvarima o željeznici baš neznam mnogo, ali mogu reći, da se snađem u arhivima i bibliotekama, kde se mogu pronaći neki detajli, sa kojima ponekad možemo zajedno doći do novih saznanja.

Baš o ovoj poslednjoj vožnji na pruzi Bijeljina - Bosanska Mezgraja ( 26.5.1979) moglo bi se naći i zapis u novinama i više fotografija.

Ja ču sada najprije napisati, šta je o kraju ove pruge zapisao Keith Chester u svojoj knjizi: The Narrow Gauge Railways of Bosnia - Hercegovina.

Kao prvo, treba reći, da je to odlična knjiga i da je u njoj ogromno padataka. Neke sam več proverio i tačni su. Jasno je, da kod knjige ovako širokog područja dođe i do koje greške.

Chester piše na stranici 281 ovako:

"Jedina uzkotračna pruga u BiH ostala je po 5. mjesecu 1978 35 km duga pruga iz Bijeljine do Bosanske Mezgraje, koja je bila u naležnoszi ŽTP Beograd. Od godine 1970 pruga je služila izključivo za rudnik uglja u Bosanskoj Mezgraji. Vozovi su bili mješani, od nekoliko vagona uglja i dva ili tri osobna vagona. Zanimljivost pruge bilo je punjenje lokomotive sa vodom iz izvora kod Modrana....

Godine 1975 bila je odobrena izgradnja energane na ugalj kod Ugljevika i tako nije bilo više uglja, da se prevozi, jer se je sav potrošio u energani.
Došao je 26.5.1979, kada se je pruga zatvorila, dakle baš 100 godina, kad je bila postavljena vojnička uzkotračna pruga iz Bosanskog Broda i počelo se po njoj voziti putnike i tovar 7.5.1879.

Poslednji voz vukla je lokomotiva 0-8-2 br. 83-175 i revija "Continental Railway Journal" (broj 39/1979) javljala o o događaju:
"bilo je cviječa i party za sve, koji so došli na događaj. Za čuda bili su dobrodošli i stranci, sasvim drugčije nego prije."
Dakle, to je bila poslednja pruga u BiH.U Bijeljini su sve tri lokomotive JŽ 83 ostale na stanici do 1984, a slijedeće godine još samo JŽ 83-175 i 3 vagona."

To je sve o poslednjoj vožnji kod Chestera.

U slijedećem postu ćemo saznati neke nove podatke io toj poslednjoj vžnji iz revije "Nova proga", br. 14 iz 1979. godine.

Ja samo prilažem isječak prevedenog dijela knjige "The Narrow Gauge Railways of Bosnia - Hercegovina"

[Rok]

Keith Chester je u dvije knjige, vrlo mršavo pokrio ovu prugu.

U spomenutoj "The Narrow Gauge Railways of Bosnia - Hercegovina", napisao je jedan odlomak, a u "Bosnia - Hercegovina: Narrow Gauge Album", napisao samo jednu stranicu teksta o ovoj pruzi i priložio nekoliko slika. Na jedinoj stranici teksta, priložena je skica koju je izradio Eljas Pölhö. Na skici je, na poziciji stanice "Fincijev salaš", označena stanica: "Pučile", jer se lokalitet Agine Pučile, zaista nalazi u blizini Fincijevog salaša. Sve ovo povezujem s industrijskim kolosijekom, koji je spomenut na 13. str.

[Rok]

Komentar na fotografiju sa 2. str.

Fotografija parne lokomotive standardnog kolosijeka i parne lokomotive uskog (760 mm) kolosijeka, kako istovremeno "dime" na novoj stanici u Bijeljini, već je bila prikazana u ovoj temi.
Snimio ju je Andreas Knipping, a Keith Chester ju je objavio u knjizi "Bosnia - Hercegovina: Narrow Gauge Album".

Mislim da autor knjige, riječju "probably" želi da potakne čitaoce na "traganje" za posljednjom stanicom u Jugoslaviji, na kojoj su parnjače 1435 mm i 760 mm "radile" istovremeno.

Da li je to, možda, stanica Banovići?

[Rok]

Na ovom forumu ima poglavlje "Istorija pruga normalnog koloseka u Srbiji", a tamo je otvorena tema "Pruga Šid - Bijeljina". Sada nalazim ovaj post, napisan prije 3 godine:

Bijeljina,

Ali, na taj post, odmah je uslijedila reakcija:

Ova slika bi prije pristajala na uskotračnu temu jer ovakvi vagoni nisu sigurno išli u Šid. Ovaj prvi, ustvari drugi vagon na slici je Antonijević a do njega je Ilidžanac. Vagoni Antonijević su imali najveću taru od uskotračnih vagona koja je bilo oko 20t. Antonijević je bio 1 od najboljih uskotračnih vagona.

[Rok]

Međutim, priča započeta prije 3 godine o pruzi Šid - Bijeljina (standardni kolosijek), dobila je ove sedmice očekivan nastavak.

Jedna zanimljiva fotografija.

Putnički voz u stanici Bijeljina prevrnut u nevremenu 1927. godine

Očigledno je da nema nikakve šanse da cira-1 prihvati osnovne geografske fakte. Za njega će Bijeljina biti teritorij države Srbije (nikad BiH).

Međutim, kakve pak veze ima pruga Šid - Bijeljina (bez obzira na širinu kolosijeka) s 1927. godinom?

[Rok]

Diskusija o fotografiji iz prethodnog posta, dobila je nastavak, ali u "prepoznavanju fotografija". To je već peta tema (ova +još 4) gdje se piše o Bijeljini. U popratnom članku piše "slike" (dakle, imenica u množini), a priložena je samo jedna.

Jedna zanimljiva i zagonetna fotografija.
Pojavila se u "Ilustrovanom listu" 1927.godine sa objašnjenjem.
Postavlja se pitanje da li su ovi vagoni normalnog ili uzanog koloseka ?
Po meni to su normalnog koloseka (upoređivanje poda vagona sa stasom radnika). Ako je tako, onda se ova gospođica prebacila i ovo nije stanica Bijeljina ?

Nevjerovatna upornost da se izbjegne Bosna!

[PECELJ]

G.Rok, drugu fotografuju ste već gore priložili ?

I moji vode poreklo iz BiH. Doselili su se u Valjevo iz Ljubunja. Šta ću kad mnogo volim BiH

I molim Vas ubudeće ne odvajajte Hercegovinu od Bosne

[Rok]

Komentar na post sa 14. str.

Po meni to su sa normalnog koloseka (upoređivanje poda vagona sa stasom radnika). Ako je tako, onda se ovo nije stanica Bijeljina ?

Ovo je kolosijek 760 mm.

[Rok]

Svako pitanje koje je postavljeno direktno meni (iako se reklo da se postovi pišu za mlađe generacije), ja ću samo malo da preuredim, kako bi se postigla svrha odgovora. Odgovor na svako pitanje generalnog karaktera, postavit ću u temu koja prva bude "na redu", a da se pitanje i odgovor smisleno uklope.

... neznam zbog čega stavljati tako loše fotografije mapa ovdje na forum kad bi se mogle staviti punu bolje ...

Ovo je pristanište Bosanska Rača. Privezana su najmanje 4 broda u nizu "jedan uz drugi", mislim da najbliži desnoj obali Save ima oznaku "901", pa onda drugi brod da ima oznaku "657", dok kod trećeg i četvrtog broda ništa ne vidim. Brodovi "901" i "657" imaju zastavu kraljevine Jugoslavije (nemaju zvijezdu). Ova fotografija je već postavljena na 1. str., ali nije prokomentirana, a to je važno kada se već sprovodi temeljita revizija teme (koja je "razasuta" posvuda po forumu).

U pozadini se vide 2 šinska vozila, od kojih je ono bliže Savi putnički vagon. Fotograf je značaj dao skupini ljudi na obali Save, pa se ne vide detalji saobraćajnih sredstava, izuzev položaja nekih lučkih kolosijeka 760 mm.

Ima jako malo foto dokumentacije o pristaništu Bosanska Rača, između 1917. i 1950.

Karta je JNA topografska, M = 1 : 25000 iz druge polovine sedamdesetih, dakle nastala je više od 25 godina nakon ukidanja uskotračne pruge Bijeljina - Bosanska Rača, 760 mm.
Ipak, na karti je dobro označen donji stroj pruge do Save, pa čak i donji stroj kolosijeka koji se odvajao prema stanici teretne žičare.

Na marginama karte prikazane su pravougle Gauß - Krüger koordinate, s tim da su njihove vrijednosti izražene u kilometrima. Tako je 4971 zapravo X koordinata (4971000 m), a 6608 (6608000 m) predstavlja Y koordinatu Gauß - Krüger koordinatnog sistema u ravni (Gauß - Krüger projekcija predstavljala je službenu kartografsku projekciju - koordinatni sistem za izradu krupnorazmjernih kartografskih proizvoda u SFRJ).