Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
-
- Direktor železnice
- Postovi: 1355
- Pridružio se: 03 Jul 2016, 13:07
- Kontakt:
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
Pozdravljeni,
za ovu zadnju fotografiju vlaka u Zavali možemo vidjet, ko je fotograf: Ćiro Ćiril Raič
U knjigi S. Vukorep: Pruge, koje su život značile, ima i podrobniji opis:
"Izvanredni turistički vlak sa turistima u posjeti špilji Vjetrenici. Na fotografiji se vide i robni magazin i vodosprema."
pozdrav
Darko
za ovu zadnju fotografiju vlaka u Zavali možemo vidjet, ko je fotograf: Ćiro Ćiril Raič
U knjigi S. Vukorep: Pruge, koje su život značile, ima i podrobniji opis:
"Izvanredni turistički vlak sa turistima u posjeti špilji Vjetrenici. Na fotografiji se vide i robni magazin i vodosprema."
pozdrav
Darko
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
Na ovom sajtu - Hecegovina bike pronađoh i ovaj zanimljiv tekst o stanici Zavala :
"POSTAJA ZAVALA nalazi se 266 metara nad morem, i tipska je stanična zgrada kao u Hutovu i Sutorini. Stanica II. kategorije s otpravnikom vlakova kasnije je svedena na stanično otpremništvo. Prijamna zgrada i kolosiječni prostor izgrađen je na visokoj podzidi s propustom koji je bio seoski prolaz za konjska kola, ali je zatrpan kada je izgrađena partizanska spomen-kosturnica. Kada je podzida građena caru u Beč poručeno je kako se ne može izgraditi. Odgovorio je pitanjem „Može li kilo kamena, kilo zlata? Može. I izgrađena je. U Zavali su stajali svi lokalni, putnički i brzi vlakovi radi „skele“ s vlaka na more u Slano u Hrvatskoj. Na ulazu na stanični prostor iz pravca Ravnog bio je pomoćni vodospremnik za napajanje lokomotiva vodom preko napojnika (grana) u posebnim prilikama. U vodospremnik (rezervoar) pumpa na ugljen izbacivala je vodu iz željezničkih cisterni. Postaja je primala je putnike iz širokog zaleđa i Dubrovačkog primorja. Zanimljivo je spomenuti da je do ukidanja pruge 1975. iz Dubrovnika za Zavalu u ljetnoj sezoni u popodnevnim satima svaki dan vozio po jedan turistički vlak."
Postaviše i sliku dočeka prvog voza 1901.godine :
"POSTAJA ZAVALA nalazi se 266 metara nad morem, i tipska je stanična zgrada kao u Hutovu i Sutorini. Stanica II. kategorije s otpravnikom vlakova kasnije je svedena na stanično otpremništvo. Prijamna zgrada i kolosiječni prostor izgrađen je na visokoj podzidi s propustom koji je bio seoski prolaz za konjska kola, ali je zatrpan kada je izgrađena partizanska spomen-kosturnica. Kada je podzida građena caru u Beč poručeno je kako se ne može izgraditi. Odgovorio je pitanjem „Može li kilo kamena, kilo zlata? Može. I izgrađena je. U Zavali su stajali svi lokalni, putnički i brzi vlakovi radi „skele“ s vlaka na more u Slano u Hrvatskoj. Na ulazu na stanični prostor iz pravca Ravnog bio je pomoćni vodospremnik za napajanje lokomotiva vodom preko napojnika (grana) u posebnim prilikama. U vodospremnik (rezervoar) pumpa na ugljen izbacivala je vodu iz željezničkih cisterni. Postaja je primala je putnike iz širokog zaleđa i Dubrovačkog primorja. Zanimljivo je spomenuti da je do ukidanja pruge 1975. iz Dubrovnika za Zavalu u ljetnoj sezoni u popodnevnim satima svaki dan vozio po jedan turistički vlak."
Postaviše i sliku dočeka prvog voza 1901.godine :
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
U posljednih nekoliko dana dosta se vrtimo oko stanice Zavala. Pa da nešto napišem o tome. Isto tako moram ispraviti i neke podatke koje su biciklisti napisali. Najprije o slici. Ja sam poznavao fotografa Cirila Ćiru Raića. On je bio umjetnički fotograf. Sliku Zavale sam ja kod njega kupio i platio 80 kuna (40 konvertibilnih maraka ili 10€). Isto tako je i sa slikom broj 100 u fotogaleriji. Onaj strojovođa na slici je i u nekom rodu bio fotografu. Na žalost je sada pokojni. Imao je svoj atelje na istočnoj strani (obali Naretve) u Mostaru. Početkom devedesetih je pobjegao na zapadnu stranu Mostara. Ljudi koji su kasnije ušli u taj njegov prostor su veliku količinu filmova i fotografija spalili. Inače je obišao Hercegovinu uzduž i poprijeko. Njegove fotografije su uglavnom bile motivi Hercegovine. Rekao mi je da mu je od velike količine željeznice od slika malo ostalo. Ja uglavnom imam sve a to je nekih desetak ili čak manje slika. Negdje početkom devedesetih je imao izložbu u Sarajevu i tamo mu je to sve ostalo i netragom nestalo. Da li je netko to maznuo ili je u ratu uništeno nije znao.
Sad ispravci netočnih djelova teksta koje je Pecelj prenio od biciklista. Stanica Zavala ili bolje reći ukrsnica nije bila zaposjednuta sa otpravnikom vlakova. Tamo je radio UKRSNIČAR, kako su zvali tog zaposlenika ili po službenoj terminologiji bi to bio STO (saobraćajno transportni otpremnik). Brzi vlakovi nisu stajali u Zavali. Prema zapadu (Mostaru) je prva stanica Ravno. Ona je imala otpravnika vlakova. Prema Ravnom je bio uspon nekih 18%o koliko se sjećam. Zavala je imala 3 kolosijeka. I je bio korisne dužine 295m. On je ujedno bio manipulativni (skladište za utovar komadnih pošiljki) i garažni za cisternu sa vodom. Voda se dopremala vlakom za potrebe namirivanja parnih lokomotiva. Uz vagon cisternu bio je zidani objekt gdje se nalazila parna pumpa koja je vodu prebacivala u lokomotive. Ovo je bilo pomoćno mjesto za uzimanje vode. Redovito se nije voda uzimala. Na istočnu stranu prema Humu nekih 200-300m se nalazi spilja Vjetrenica. Kod nje je karakteristično da iz nje puše ljeti stalno hladan vjetar. Ugostitelji su tako hladili piće. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije radila se studija isplativosti eksploatacije vode iz spilje Vjetrenice. Na svu sreću se odustalo od toga. Kod tog ispitivanja je bio veliki plus da je voda bila kvalitetna (malo ili nimalo kamenca) a veliki minus premali kapacitet vode. To je kasnije riješeno pojavom velikih četvoroosovinskih tendera.
Slijedi nastavak.
Sad ispravci netočnih djelova teksta koje je Pecelj prenio od biciklista. Stanica Zavala ili bolje reći ukrsnica nije bila zaposjednuta sa otpravnikom vlakova. Tamo je radio UKRSNIČAR, kako su zvali tog zaposlenika ili po službenoj terminologiji bi to bio STO (saobraćajno transportni otpremnik). Brzi vlakovi nisu stajali u Zavali. Prema zapadu (Mostaru) je prva stanica Ravno. Ona je imala otpravnika vlakova. Prema Ravnom je bio uspon nekih 18%o koliko se sjećam. Zavala je imala 3 kolosijeka. I je bio korisne dužine 295m. On je ujedno bio manipulativni (skladište za utovar komadnih pošiljki) i garažni za cisternu sa vodom. Voda se dopremala vlakom za potrebe namirivanja parnih lokomotiva. Uz vagon cisternu bio je zidani objekt gdje se nalazila parna pumpa koja je vodu prebacivala u lokomotive. Ovo je bilo pomoćno mjesto za uzimanje vode. Redovito se nije voda uzimala. Na istočnu stranu prema Humu nekih 200-300m se nalazi spilja Vjetrenica. Kod nje je karakteristično da iz nje puše ljeti stalno hladan vjetar. Ugostitelji su tako hladili piće. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije radila se studija isplativosti eksploatacije vode iz spilje Vjetrenice. Na svu sreću se odustalo od toga. Kod tog ispitivanja je bio veliki plus da je voda bila kvalitetna (malo ili nimalo kamenca) a veliki minus premali kapacitet vode. To je kasnije riješeno pojavom velikih četvoroosovinskih tendera.
Slijedi nastavak.
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
U filmu "Sunce tuđeg neba" cela radnja filma se odvija u stanici Uskoplje ili Hum?.
https://www.dailymotion.com/video/x54yy5o
https://www.dailymotion.com/video/x54yy5o
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
Trebinje!ivanjz napisao:U filmu "Sunce tuđeg neba" cela radnja filma se odvija u stanici Uskoplje ili Hum?.
https://www.dailymotion.com/video/x54yy5o
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
Da nastavimo dalje o Zavali.
II i III kolosijek su imali korisnu dužinu jednaku, svaki po 326m. Za prijem i otpremu kao i za ukrštavanje i preticanje vlakova su bili kolosijeci II i III.Interesantana je bila kolosiječna veza. Vlak koji je dolazio sa zapada od pravca Mostara na II kolosijek je ulazio u pravac a izlazio u skretanje. Sa istočne strane od pravca Huma se na III kolosijek ulazilo u skretanje a izlazilo u pravac. Teretni vlakovi su uglavnom od pravca istoka, Huma išli po III kolosijeku. Zašto? U prethodnom postu sam napisao da je na izlazu iz Zavale prema zapadu, Mostaru bio uspon 18%o. Da bi taj uspon savladali sa 1 lokomotivom serije 85 teretni vlak bi bio maksimalno težak 225t. Na Humu je bio telefonski dogovr sa ukrsničarom u Zavali da vlak da po III kolosijeku sa prolazom. Lokomotiva bi malo usporila kod ulaza u skretanje a onda puni gas i izlaz u pravac. Ukoliko je vlak bio teži od 225t ili je bilo kakvo stajanje radi ukrštavanja ili preticanja morala je doći još 1 lokomotiva. Lokomotiva bi obično došla u satavu kakvog vlaka iz Hutova. Iz Gabele do Hutova su se teretni vlakovi redovito potiskivali i zaprezali. Tada bi po dolazu u Hutovo na vlaku ostala zaprega ili potiskivalica i produžila do Zavale. Iz Zavale bi tada vlak sa 2 lokomotive otišao.
Slijedi nastavak!
II i III kolosijek su imali korisnu dužinu jednaku, svaki po 326m. Za prijem i otpremu kao i za ukrštavanje i preticanje vlakova su bili kolosijeci II i III.Interesantana je bila kolosiječna veza. Vlak koji je dolazio sa zapada od pravca Mostara na II kolosijek je ulazio u pravac a izlazio u skretanje. Sa istočne strane od pravca Huma se na III kolosijek ulazilo u skretanje a izlazilo u pravac. Teretni vlakovi su uglavnom od pravca istoka, Huma išli po III kolosijeku. Zašto? U prethodnom postu sam napisao da je na izlazu iz Zavale prema zapadu, Mostaru bio uspon 18%o. Da bi taj uspon savladali sa 1 lokomotivom serije 85 teretni vlak bi bio maksimalno težak 225t. Na Humu je bio telefonski dogovr sa ukrsničarom u Zavali da vlak da po III kolosijeku sa prolazom. Lokomotiva bi malo usporila kod ulaza u skretanje a onda puni gas i izlaz u pravac. Ukoliko je vlak bio teži od 225t ili je bilo kakvo stajanje radi ukrštavanja ili preticanja morala je doći još 1 lokomotiva. Lokomotiva bi obično došla u satavu kakvog vlaka iz Hutova. Iz Gabele do Hutova su se teretni vlakovi redovito potiskivali i zaprezali. Tada bi po dolazu u Hutovo na vlaku ostala zaprega ili potiskivalica i produžila do Zavale. Iz Zavale bi tada vlak sa 2 lokomotive otišao.
Slijedi nastavak!
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
U pauzi dok čekamo nastavak lepe priče o železničkoj stanici Zavala.
Železnička stanica Dubrovnik 1962.godine. Lokomotiva UNRRA 18 na čelu teretne kompozicije.
Izvor : ebay

Železnička stanica Dubrovnik 1962.godine. Lokomotiva UNRRA 18 na čelu teretne kompozicije.
Izvor : ebay
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
Na već pomenutom sajtu - Hercegovina bike, pojavljuje se ova fotografija bez jasnih naznaka gde je ovo.
Uz pomoć druge fotografije zaključio sam da je u pitanju železnički most preko Neretve, neposredno iza Gabele a prema stajalištu Krupa i dalje ka Humu.
Današnji izgled ovog mosta :
Uz pomoć druge fotografije zaključio sam da je u pitanju železnički most preko Neretve, neposredno iza Gabele a prema stajalištu Krupa i dalje ka Humu.
Današnji izgled ovog mosta :
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
Na ulazu u stajalište Krupa , na oko 2 km od prvog mosta, pruga prelazi reku Krupu preko ovog mosta .
Tu je se nekad snimao neki partizanski film, zaboravio sam mu ime.
Tu je se nekad snimao neki partizanski film, zaboravio sam mu ime.
Re: Pruga uzanog kolosjeka Mostar - Čapljina - Dubrovnik
Ulazak lokomotive jŽ 83-166 u železničku stanicu Šumet 1967.godine :
Izvor : ebay
Izvor : ebay
Ko je OnLine
Korisnika u ovom forumu: Google [Bot] i 3 gosta