FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Pozdravljeni,

Jaguar napisao:
Austrija je bila pravno uređena država, a o jezičnom dijelu odluke komisije o odobrenju puštanja u promet, piše prof. Ivan Zupanc:

Ivan Zupanc napisao:
Još dok su radovi na pruzi bili u tijeku, namjera Austrijske vlade bila je da se na željezničkim postajama postave dvojezični natpisi. Na temelju uputa Ministarstva željeznica, odluka komisije koja je odobrila puštanje u promet dijela pruge Buje - Poreč bila je da jedino postaje u Karojbi i Rakotulama imaju ploče na pročelju željezničke postaje sa hrvatskim nazivom. Ostali natpisi trebali su biti dvojezični i to tako da hrvatski naziv prethodi talijanskom.

Austrougarska monarhija pucala je po šavovima..

Bila je pravno uređena država samo za večinu: u avstrijskom dijelu za one sa nemačkim jezikom, a u ugarskom dijelu za one sa mađarskim jezikom.

Samo malo pogledajte, šta su Mađari radili sa hrvatskim željeznicama, pa će bit sve jasno


Izgleda, da prof. Ivan Zupanc nije ni pročitao knjige Giulia Rosellija, kamoli pregledao tadašnju štampu

Da, trebali su...


Ako hočete vidjet, šta se je događalo u vezi napisa na stanicama, potrebno je pročitati, šta piše kod Roselli-ja.

Postoji i odlična studija, na žalost samo na slovenskom jeziku, ali je barem dostupna na internetu:

Meta Černigoj
»Očjo al treno!«
Zapleti z dvojezičnostjo ob železniški progi Trst-Poreč in druga odprta narodna
vprašanja v Istri na prelomu 19. v 20. stoletje
»AUGENMERK AUF DEN ZUG!«
Probleme mit der Zweisprachigkeit an der Eisenbahnstrecke Triest–Poreč und andere offene nationale
Fragen in Istrien an der Wende vom 19. zum 20. Jahrhundert

Studija je rađena na:
-arhivskoj građi
- novinama:
Eco del Litorale: 1899, 1902
Edinost: 1898, 1899, 1900, 1902
Il Piccolo della Sera: 1902
L'Idea Italiana: 1902
L'Indipendente: 1900, 1902
L'Istria: 1902
Slovenec: 1897, 1901, 1902
Slovenski narod: 1903

Citirana su i sva dijela G. Rosellija.

link: https://www.google.si/url?sa=t&rct=j&q= ... hcqoNiv7AA


pozdrav
Darko

Telegram od 04.02.1902. se odnosi na područje ondašnje općine Lazzaretto, a to je slovensko ozemlje, a ne hrvatsko.

Opet Vižinada ali veća fotografija i bolje rezolucije od one dvije ranije postavljene.

Ja mislim da je fotografija snimljena za talijanske uprave

Na "kilometražnom kamenu", kod stanice Izola, jasno se vidi .29.2

U Vižinadi je na staničnoj zgradi, a suglasno odluci komisije za puštanje pruge u promet, trebalo pisati:

VIŽINADA | VISINADA

Međutim, na otvaranju pruge pisalo je ovako, kako je na fotografiji i zato su lokalne vlasti bojkotirale "svečanost" otvaranja pruge.

Do okončanja austrijanske uprave, na staničnoj zgradi u Vižinadi, ostao je natpis:

"VISINADA | VIŽINADA" (prilog).

Nakon kraha Austrougarske monarhije i kad je Istra potpala pod talijansku upravu, natpisi su odmah promijenjeni, pa na esencijalnom sektoru pruge, odnosno od km 61 do km 116, nije više bilo natpisa na jeziku "nekakvih tamo smrdljivih Morlaka" (Morolacchi), kako su se apeninski okupatori i kolonizatori stoljećima izrugivali čakavcima.

Pozdravljeni,

prijemna zgrada stanice Isola/Izola bila je na km: 29.15530

Shema kolosjeka...




pozdrav
Darko

Pozdravljeni,

Visinada/Vižinada godine 1903:




Visinada/Vižinada oko godine 1925:



Napisa na stranjskoj fasadi nema više

link do originalnih fotografija i članka (Frate Felice): http://www.arenadipola.com/articoli/65832


pozdrav
Darko

Jaguar napisao:Na "kilometražnom kamenu", kod stanice Izola, jasno se vidi 29.2

železocestnik napisao: Prijemna zgrada stanice Isola/Izola bila je na km: 29.15530

Meštar, očito, nije imao dovoljno mjesta da na tom malom kamenu ukleše mnogo znamenaka, pa je "zaokružio na jednu decimalu".

Imate li skice ostalih stanica? Ako imate, možete li danas postavit barem sve sa slovenskog ozemlja, osobito Koper, Strunjan i Sečovlje

železocestnik napisao:Pozdravljeni,

Visinada/Vižinada godine 1903:


Visinada/Vižinada oko godine 1925:


Napisa na stranjskoj fasadi nema više.

Link do originalnih fotografija i članka (Frate Felice):

Taj fratar Felice je malo pobrkao godine i "1903." se ne uklapa u slijed događanja.

A ono, da nema više natpisa na bočnoj strani, to je jasno, jer je za talijanske uprave promptno uklonjeno s pruge sve što je podsjećalo ogavne i smrdljive "Morolacchi" i njihov čobanski jezik

Pozdravljeni,

nije baš tako sa "zaokružavanjem".

Zna se, kako tačno se može izmjeriti pozicja neke zgrade.

Pored toga se zna, na kome mestu zgrade se meri ta daljina.
Ona mera, koju sam stavio na 5 decimaki, je daljina za prijemnu zgradu.

Uz prugu stavljali su i kilometarske kamene. Jasno je, na kojoj daljini su jih stavljali.

Pa da, u djelima Giulia Rosellija ima sheme za sve stanice.

Dobro, stavit ću jih za sada za područje dijela, pruge, koji je bio izgrađen na području sadašnje Slovenije, kasnije jih mogu staviti kad se stavi nova fotografija koje stanice.

pozdrav
Darko