Beogradski tramvaji
Re: Beogradski tramvaji
U prvom planu je mrtav konj, a iza njega dve "brede" (jedna je 38, broj druge se ne vidi) i AEG #8. Ali, ne znam gde mi je ta fotografija.
Re: Beogradski tramvaji
Našao:CKD-KT4 napisao: 06 Dec 2022, 00:17 Pretražujući beleške, naišao sam na jedno pismo objavljeno na Forum "Politikinog Zabavnika" (nažalost nisam ga mogao ponovo tamo pronaći), mislim da će biti ovdašnjoj publici zanimljivo:
Из једног писма послатог из Београда у Пожаревац 12. јула 1944. године.
"А сада да ти јавим нешто о себи. Са послом у Дирекцији сам се доста растеретио, пошто се шеф отсека, инг. Николић, вратио са осуства и боловања, а и колега Лилић се вратио са пуно воље на посао, тако да смо целокупни посао поделили нас четворица међусобно. Шеф је остао доле у Дирекцији да обавља са канцеларијом целокупну администрацију, и да нам упућује на пруге сав материјал који нам треба. Нас тројица т. ј. Лилић, ја и Ковачевић расподелили смо се на 3 пруге и то: Лилић на крају пруге бр. 7 (код Н. Гробља) где ће одржавати: талијанска кола, теретна кола за песак и ђубре и оспособљавати једна по једна нова кола (која су дошла из фабрика) за саобраћај на линији бр. 6 и 10. Ја сам наравно задржао крајњу станицу линије бр. 6 код „Цветка“. Ту имам да одржавам саобраћај на лин. бр. 6 и једна кола да дајем за локал на лин. бр. 2, затим имам партију за дизање кола (оправка – већа) и две радионице у дворишту „Цвет. Механе“ за вазд. уређај – кочнице и за рез. делове. Колега Ковачевић има да одржава саобраћај на лин. бр. 10 на крају Вождовца. Сутра сам поново дежуран од 14 ч. до 8 ч.
...
Цветко"
http://politikin-zabavnik.co.rs/pz/cont ... ment-62385
Re: Beogradski tramvaji
Da se naslonim na uspelu prezentaciju otkrića poštovanog ČKD-KT4 da smo imali italijansko-čehoslovačke hibride. Dao mi je ideju, pa evo rezultata.
Tokom bombardovanja 1941. u zapaljenom depou na Dorćolu teško su stradale dve "Brede": koliko se može videti u jednom od filmova snimanim u okupiranom Beogradu, izgorele su karoserije, unutrašnji enterijer i elektrooprema. Jedan od ta dva tramvaja je #37, broj drugog se ne vidi. Tokom 1942. godine, na Dorćolu su sknuli karoserije sa ova dva tramvaja i poslali ih u "Jasenicu". E sad, da li su u "Jasenici" iskopirali karoserije ili su reparisali izgorele - ne znam, "Novo vreme" piše da su "izgrađene" u "Jasenici", ali to ne mora da bude tačno. Karoserija "Brede" #37 vratila se u Beograd u drugoj polovini juna 1943, da bude montirana u Beogradu. Tu je trebalo da bude montirana i elektrooprema koju je trebalo da isporuče "Škoda" i "Simens". Trebalo je, takođe, da motori budu "popravljeni" u "privatnim radionicama u Beogradu" i potom montirani takođe u radionicama DTO. Kad je pronašao "Škodin" kontroler, ČKD-KT4 je identifikovao drugi "Bredin" tramvaj postradao u depou: to je, dakle, gotovo sigurno, #39.
Meni je zanimljivo koliko su se u "Jasenici" potrudili oko "novih italijanskih kola", ulickali su ga, svaka im čast. Još su i sedišta napravili da budu kao originalna.
Tokom bombardovanja 1941. u zapaljenom depou na Dorćolu teško su stradale dve "Brede": koliko se može videti u jednom od filmova snimanim u okupiranom Beogradu, izgorele su karoserije, unutrašnji enterijer i elektrooprema. Jedan od ta dva tramvaja je #37, broj drugog se ne vidi. Tokom 1942. godine, na Dorćolu su sknuli karoserije sa ova dva tramvaja i poslali ih u "Jasenicu". E sad, da li su u "Jasenici" iskopirali karoserije ili su reparisali izgorele - ne znam, "Novo vreme" piše da su "izgrađene" u "Jasenici", ali to ne mora da bude tačno. Karoserija "Brede" #37 vratila se u Beograd u drugoj polovini juna 1943, da bude montirana u Beogradu. Tu je trebalo da bude montirana i elektrooprema koju je trebalo da isporuče "Škoda" i "Simens". Trebalo je, takođe, da motori budu "popravljeni" u "privatnim radionicama u Beogradu" i potom montirani takođe u radionicama DTO. Kad je pronašao "Škodin" kontroler, ČKD-KT4 je identifikovao drugi "Bredin" tramvaj postradao u depou: to je, dakle, gotovo sigurno, #39.
Meni je zanimljivo koliko su se u "Jasenici" potrudili oko "novih italijanskih kola", ulickali su ga, svaka im čast. Još su i sedišta napravili da budu kao originalna.
Poslednja izmena od Vesa u 06 Dec 2022, 23:52, izmenjeno 1 put ukupno.
Re: Beogradski tramvaji
Karoserija "Brede" #37 stigla u Beograd, u drugoj polovini juna 1943:
- Prikačeni fajlovi
-
- 1943-6-20 - 03a.jpg (935.84 KiB) Pogledano 521 put
Re: Beogradski tramvaji
Moraću da razočaram, ipak su ta druga obnovljena kola #42. Ima slika u časopisu "Obnova" (isto broj iz druge polovine juna 1943).Vesa napisao: 06 Dec 2022, 23:39 ČKD-KT4 je identifikovao drugi "Bredin" tramvaj postradao u depou: to je, dakle, gotovo sigurno, #39.
P.S.: slika #41 i #42 (vidi se po okvirima prozora na vratima da ima drugačije bojanje, isto kao na #37): 25.08.1945, "Politika"
#41 je prva "breda" obojana u krem-crveno, i to 1946. g.
Poslednja izmena od CKD-KT4 u 07 Dec 2022, 00:15, izmenjeno 2 puta ukupno.
Re: Beogradski tramvaji
Odlično. Dakle, #37 i #42.
Re: Beogradski tramvaji
Foto Branibor Debeljković:Vesa napisao: 06 Dec 2022, 23:39 Tokom bombardovanja 1941. u zapaljenom depou na Dorćolu teško su stradale dve "Brede": koliko se može videti u jednom od filmova snimanim u okupiranom Beogradu, izgorele su karoserije, unutrašnji enterijer i elektrooprema.
Re: Beogradski tramvaji
Da... Nisam znao za ovu fotografiju Branibora Debeljkovića. Hvala. Ali, onda imamo više "mešanaca" nego što smo se nadali.
Re: Beogradski tramvaji
Nema na čemu.
(Nemam konkretnih dokaza, no) nekako sam ubeđen da su sve "brede I i II" kad-tad "degradirane" u kola sa klasičnim kontrolerom, zbog nedostatka potrebnih delova, ali i zbog i veće potrošnje struje kod tramvaja koji imaju akceleratore*.
* naravno, nabavka PCC-a ne ide tome u prilog, no činjenica da je njihova potrošnja elektroenergije bila problematična i izazovna za GSP... no to nije prvi ni poslednji nelogičan potez...
(Nemam konkretnih dokaza, no) nekako sam ubeđen da su sve "brede I i II" kad-tad "degradirane" u kola sa klasičnim kontrolerom, zbog nedostatka potrebnih delova, ali i zbog i veće potrošnje struje kod tramvaja koji imaju akceleratore*.
* naravno, nabavka PCC-a ne ide tome u prilog, no činjenica da je njihova potrošnja elektroenergije bila problematična i izazovna za GSP... no to nije prvi ni poslednji nelogičan potez...
Re: Beogradski tramvaji
Jedna malo poznati podatak jeste da su tramvajske linije u Beogradu dobile brojčane oznake 1.2.1916, tj. uveli su ih Austrougari (isto kao i "privremeno" pravilo vožnje levom stranom puta). Pre toga, linije su imale naziv Kalemegdanska, Savska, Topčiderska itd.
Broj okupatorskih "Beogradskih novina" za 30.1.1916. je pisao o tome: (Nedugo zatim je linija 6 produžena do redovnog terminusa u Topčideru)
(Dakle, ako neko kaže da je najstarija beogradska električna linija oduvek imala oznaku 3, slobodno mu možete natrljati šesticu na nos...
)
Linija kroz samu Makedonsku ulicu nije obnovljena, već je žica sa nje upotrebljena za obnovu drugih pruga.
No, čudi me trasa linije 5 (generalno su opisi linija u gorepomenutom mediju očajni i nerazumljivi u narednim brojevima, na stranu izmenjene nazive ulica* i institucija). Ako uzmemo u obzir da saobraćaj na pruzi u Makedonskoj nije uspostavljan tokom Prvog svetskog rata, onda je neki (mogući) zaključak da je to bila kraća varijanta linije 1, no onda bi pre bila 1-lokal, 1/, tj. 1 precrtano, kako je bio običaj u mnogim evropskim gradovima.
Za sada nemam odgovor na ovu nepoznanicu.
Broj okupatorskih "Beogradskih novina" za 30.1.1916. je pisao o tome: (Nedugo zatim je linija 6 produžena do redovnog terminusa u Topčideru)
(Dakle, ako neko kaže da je najstarija beogradska električna linija oduvek imala oznaku 3, slobodno mu možete natrljati šesticu na nos...

Linija kroz samu Makedonsku ulicu nije obnovljena, već je žica sa nje upotrebljena za obnovu drugih pruga.
No, čudi me trasa linije 5 (generalno su opisi linija u gorepomenutom mediju očajni i nerazumljivi u narednim brojevima, na stranu izmenjene nazive ulica* i institucija). Ako uzmemo u obzir da saobraćaj na pruzi u Makedonskoj nije uspostavljan tokom Prvog svetskog rata, onda je neki (mogući) zaključak da je to bila kraća varijanta linije 1, no onda bi pre bila 1-lokal, 1/, tj. 1 precrtano, kako je bio običaj u mnogim evropskim gradovima.
Za sada nemam odgovor na ovu nepoznanicu.
Ko je OnLine
Korisnika u ovom forumu: Bing [Bot] i 0 gostiju