FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Poznata fotografija Rona Fishera.
Putnički vlak u kanjonu rijeke Miljacke kreće se prema Palama.

Железничка станица Међеђа на прузи Вишеград - Сарајево.
Фотографија је настала 1941.године.

Spaljena zgrada železničke stanice Pale u I svetskom ratu.

Da su oklopljeni vlakovi bili vrlo prisutni i na istočnoj pruzi vidi se iz ovog izvješća:

Za vrijeme od 10. lipnja do 30. lipnja 1943 g.

A) I. Oklopljeni vlak:

I. oklopljeni vlak ove satnije krenu na put dana 10. lipnja. Istog dana stigao u Praču, gdje se stavio na raspoloženje zapovjedniku I. bojne 9. p.p. Od 10. do 17. lipnja o.g. vlak je krstario od želj. Postaje Stambulčić do postaje Mesići sa domicilom u Prači. Svrha ovog krstarenja bila je razviđanje i osiguranje želj. pruge, objekata i želj. postaja. Za to vrieme nigdje nije primjećeno ništa sumnjivo. 17. lipnja o.g. noću u 11 sati vlak krenuo za Renovicu, gdje su dobiveni podatci da se odmetnici sakupljaju u selu Lunje u svrhu prebacivanja na sjever preko želj. pruge. Sa daljine oko 700 metara otvorena je snažna vatra iz topova i strojnica na odmetnike u selu Lunje. Istodobno, dok je posada oklop, vlaka vodila borbu pred selom Lignjem, napadnuta je od istih postaja Renovica. Da bi se zaštitila malobrojna posada postaje Renovica, vlak je odmah krenuo na postaju i snažnom vatrom odbio odmetnike iz najbliže okoline postaje Renovice. Oko 8 sati u oklopijenom stroju već je ponestajalo vode, te
je trebalo krenuti u Praču, gdje se stroj snabdjevao sa vodom i ugljem. Na 355.5 kil. naišlo se na prekid pruge i na veće odmetničke grupe koje su »se prebacivale. Brzom i uspješnom vatrom obustavljeno je njihovo prebacivanje, te su se jače njihove grupe povlačile južno od pruge kroz selo Lunje. Između sela Lunja i sela Renovice bile su u pokretu prebacivanja jake grupe partizana u ukupnoj jačini oko 2 000 do 2.500. Oko 9.30 započe ponovno napad na postaju Renovica. Vlak se odmah povukao prema postaji i tu se do 11.30 vodila žestoka
borba sa odmetn-icima, koji su svakako htjeli da prodru na postaju, te jakim grupama da obkole oklopijeni vlak i posadu zarobe. Spretnim manevriranjem vlaka, bezprimjemom hrabrošću posade, a naročito neobično uspješnom strojn'čkom vatrom svi su pokušaji neprijatelja da ostvare svoju namjeru, uz velike žrtve podpuno propali. Oko 11.30 stigao je na mjesto prekinuća pruge iz Prače Njem. oklopljeni vlak sa sekcijskim radnicima i alatom, te je pruga oko 12.30 bila opravljena. Odmetnici su napali radnike koji su radili na pruzi i d;o posade oklop, vlaka, koji je bio van oklopljenog vlaka na osiguranju radnika,, jer su tako zemljišne prilike zahtjevale, jakom vatrom iz teških bacača granata. Posada koja je bila vani, kao i radnici, brzo su se povukli u vlak te je isti u 13.15 krenuo za Praču, da se obskrbi vodom i ugljenom. I za vrieme pokreta vlaka odmetnici su stalno pucali na vlak iz bacača granata.

19. lipnja 1943 g. u 2.50 napadnuta je posada Prače sa manjim snagama sa juga.3 Vlak je spješnom vatrom odbio odmetnike, a svojim prisustvom i efikasnom strojničkom vatrom neobično, podizao moral i samopouzdanje kod momčadi posade u Prači.

19. lipnja oko 15 sati pod zaštitom vlaka popravljena je pruga kod Sjetline. Borbe nije bilo.

21. lipnja oko 23.30 sati sa sjevera i juga napadnuta je posada Prače sa manjim snagama. Vlak uspješno intervenira vatrom, te su odmetnici naskoro odbijeni. Od 21. do 26. lipnja vlak osigurava dionicu pruge Prača Mesići te prati putničke vlakove. Borbe ni dodira sa neprijateljem nije nigdje bilo.

26. lipnja krenuo je kao osiguranje putničkog vlaka iz Prače oko 19.30 sati. Oko 21 sat u tunelu između Podgraba i Sjetline došlo je nepažnjom vlakovcđe odnosno strojovođe putničkog vlaka do sudara, kojom prilikom je jače oštećen jedan topovski vagon i jedan »Lev« kola, a manje oštećen jedan topovski i jedan strojnički vagon. Uslijed tih kvarova čitav vlak je povučen u Sarajevo, dok se poprave oštećeni vagoni. Žrtava prilikom sudara nije bilo. Dne 29 lipnja vlak u [svom] sastavu krenuo za Visoko na popravku pruge.


B)II. Oklopljeni vlak:

Po ustmenom nalogu III. dom. sbora 12. lipnja vlak krenuo oko 22.30 sati iz Sarajeva za Praču, gdje se stavio na raspoloženje zapovjedniku I. Bojne 9. p.p. Istu noć preuzeo je razviđanje, krstarenje i osiguranje dionica pruge Prača Stambulčić, te je tu zadaću vršio nesmetano i bez ikakove borbe od 13. lipnja do 17. lipnja 1943. g.

18. lipnja u 14.30 sati na ulazu na postaju Sjetlina primjećena je velika grupa partizana u jačini 500—600 ljudi, koja se prebacivala južno od pruge, preko same postaje Sjetlina, prema sjeveru. Uspješnom vatrom obustavilo se prebacivanje odmetnika, koji su raspršeni i obezglavljeni bježali kuda je koji stigao. Tom prilikom odmetnici su oštetili oklopljeni stroj na jednom svom neuklopljenom djelu, tako da vlak nije mogao da se krene sa postaje Sjetlina, čime je data mogućnost odmetnicima da se prebacuju na drugom mjestu oko postaje, gdje nisu bili izloženi, uslijed zemljištnih prilika vatri iz oki opijenog vlaka. Odmetnici su i nadalje iz obližnj'h šuma snažnom vatrom napadali vlak i pozivali posadu vlaka na predaju, ali kao odgovor na to debija su sve to jaču i uspješniju vatru iz oklopljenog vlaka. Vlak je tako nepokretan vodio stalno borbu vrlo uspješno sve do 19. VI. o.g. do 11 sati.

19. VI. oko 10.30 sati došla je iz Sarajeva jedna oklopljena mašina te je sa tim novim strojem krenuo vlak prema Stambulčiću, poveza vši sa sobom veći broj njemačk:h ranjenika. Na pol puta između Sjetline i Stambulčića ispod jednog mosta zatekao je vlak grupu partizana od oko 200. Vlak je, zgodno postavivši se prema neprijatelju, otvo rio u obje strane jaku strojničku vatru, te za kratko vrieme djelom uništio a dielom rastjerao spomenutu grupu.

19. VI. oko 19 sati pokušalo je prebaciti se oko 300—400 partizana oko postaje Sjetlina.4 Uz suradnju 7 tenkova i njem. pancera i ta grupa je većim djelom uništena, a djelom rastjerana.

22. VI. o.g. oko 3 sata na postaji Podgrab napadnut je oklopni vlak sa slabim snagama sa sjeverne strane, a sa daljine od 50—100 metara puščanom i stroj opuščanom vatrom. Snažnim vatrenim odgovorom napad je odbijen.

24. VI. 1943 g. u Rakitama (između Stambulčića i Sjetline) napadnut je oklopljeni i putnički vlak s juga i sjevera sa dalj; ne oko 100 do 150 metara, puščanom i stroj opuščanom vatrom. Napad je gladko odbijen a neprijatelj otjeran.

25. VI. oko 23 sata kod postaje Stambulčić partizani su pokušali nabacati drveće i debla na prugu. Pripucali su na vlak i bacili rakete. Odmah su napadnuti i uspješno otjerani sa pruge.

Vrlo zanimljiv tekst zovko!

Železnička stanica Ustiprača u vreme otvaranja Istočne pruge.

Istočna pruga u kanjonu reke Prače.



http://www.google.com

Tuneli između Mosta na Drini i Višegrada na Istočnoj pruzi.



http://www.google.com

Jovanla je napisao:

KANJON PRAČE

„Ali od Stambulčića se ide dole: pruga je dostigla već svoj najviši nivo u
uspinjanju i sada iznenada zaranja u senovite kanjone. Duž pruge
tragovi tunela i kamenih platformi. Sa tunelom broj 13 dugim 211
metara otpočinje ugodna vožnja. Nailazi tunel broj 14 dug289 metara i
vožnja od 3 kilometara u krugu poluprečnika 350 metara ali i visinske
razlike od 55 metara. Tunel broj 15 dug 377 metara i tunel broj 16 je od
234 metra. Onda na 20 metara iznad ždrela Rakite elegantan viadukt
dug 41 metar.

Na momente čak žureći voz stiže u malu stanicu Sjetline koja se nalazi na
36.4 pružnom kilometru i 793 metara nadmorske visine Put do stanice
ostaje opet dole ali se iznenada u pozadini čuje Grabovica. Dalje u
proširenju je sumorna Prača. Nasuprot njoj je u sunčanoj dolini Gračanica
kroz koju vodi 15 metara širok i 16 metara visok pasažer na 39.2
pružnom kilometru.

Na jednoj širokoj livadi na 44.9 pružnom kilometru od Sarajeva i 685
metara nadmorske visine je stanica Donja Prača. Sama stanica dominira
u ovom mirnom predelu.

Dalje od stanice je kratak tunel i mlin u dolini. Kroz šumu pruga je sama
sa bučnom rekom. Voz ostavlja iza sebe duboko senovito dno
klisure.Kroz stene se probija železnička trasa zajedno sa 500 metara
dugom kamenitom branom.

Kanjon Prače 55 ti kilometar:



Tako prolazi „Istočna pruga“ kroz tesnac Prače.Voz klizi niz 218 metara
dug tunel broj 21.Trenutak dnevne svetlosti pre drugog tunela a zatim
opet svetlost i zvuk kočnica : voz staje. Na 58.7 pružnom kilometru i 571
metar nadmorske visine stanica Banja Stijena.

Nakon Banje Stene nema nigde ni traga ljudskog naselja. Tek posle
tunela broj 35 dugog 384 metra vide se male kuće dole.U svakom
slučaju stenovita oblast. To je dovoljno za 233 metara dug tunel broj 36.
Probijen je u klisuri ispunjenoj fantastičnim kamenim tvorevinama.

Kanjon Prače 67 ti kilometar:



112 metara dug tunel broj 39 je u nekadašnjoj pećini. Posle tunela broj
40 ( 369 metara) vodi životinjska staza do Crnog Vrha ( kota 879 ).
Utisci iz kanjona Prače ostaju za nama. Kroz kameni blok Oštrovice
prolazi tunel broj 42 dug 250 metara. Odozgo spuštajući se životinjskom
stazom put koji vodi od Rogatice prelazi Praču na jednom zidanom mostu.
Zatim put nastavlja za Goražde.

Kanjon Prače 69 ti kilometar:



Na 67.2 pružnom kilometru gde prestaje velika krivina je jedan
železnički most preko Prače od 50 metara . On direktno vodi u tunel broj
44 dužine 145 metara. Pravo iz vode Prače izdiže se na cementnom
bloku stena – tunel broj 45 (275 metara). A onda impresivna scena
Varošišta u ovom divljem okolišu.

Pitomi prizori u dolini obasjani oštrim zracima. U vrhu tog prizora od
njega odvojen klanac u suncu. Smenjuju se tri kratka tunela sa dve
gvozdene konstrukcije od 20 i 50 metara. Tu je i jedna prirodna stena
koja se uzdiže do 3 km u visinu da bi se zatim spustila na 6 metara iznad
vode. Moderan čovek doživljava ovde čuda kojih će se dugo sećati.
Mesići-Rogatica ( na 69.9 tom pružnom kilometru i 491 metru nadmorske
visine) su prolazna stanica za napajanje vodom smeštena u sredini
zelene površine. Jedno novo ime za zasada gotovo napušteno područje.
Putna veza između dvaju glavnih pravaca:

Sarajevo-Glasinac-Rogatica-Višegrad-Sandžak i
Sarajevo-Prača-Ranjen-Goražde-Plevlje.

Pre nego što se ponovo uđe u kanjon Prače čuje se njena buka. U ovoj
600 metara nailazećoj kamenoj ogrlici kao nigde u svetu kuda se voz
kreće čovek je blizak silini neukrotive prirodne moći.

Kanjon Prače 72 ti kilometar:



Preko jedne 35 metarske mostne konstrukcije ova bučna pruga prelazi
na levu obalu koje se sada drži.Jedan manji tunel sledi kao broj 50 dug
256 metara. Odmah na izlazu iz njega na 80 metara visine može se videti
pećina koju je ovdašnje stanovništvo koristilo u prošlim ratovima. U
avgustu 1904. godine kada su ovde bili u jeku radovi na izgradnji pruge
slične pećine bile su dobro mesto za spavanje pružnim radnicima. Ovde
su prisutna klizišta na trasi pa je urađen 300 metara dug potporni zid.
Sledi tunel broj 52 sa lepim portalom ( 103 metra ). Na 75 pružnom
kilometru jednim 20- to metarskim gvozdenim mostom ostavljamo ovo
područje u kojem u rečnom glibu rastu šume i stanuju zmije i škorpije.
Kao da je u reku gurnut pravi zid: tunel br 54 ( 210 metara ). Zatim 20
metara dug most preko jarka Breskunjica. Voz na 82 kilometru stiže do
novog drvenog mosta na Prači.

Krivina ulevo na ulazu u poslednji tunel u klisuri Prače. Divlji zeleni oblak
je ispred nas. Ravnica jednom i konačno. Napuštamo druženje sa
visinama i voz staje u širokoj dolini Drine koju goropadna Prača često
plavi.“

http://www.google.com

Dr. E. Scherer snimio je 02.08.1965. godine u železničkoj stanici u
Sarajevu kratak film o lokomotivi 189-013 sa klose mehanizmom.

Svakako vredi pogledati.

http://commons.wikimedia.org/wiki/File: ... 3-1965.ogv

Rile je napisao:

Autor tvrdi da su na fotografiji lokomotive 83-020 i 83-035. Konstatovano
je da su obe, u nekom periodu , pripadale ložionici Lajkovac. Nameće se
pitanje gde je fotografija snimljena?



http://www.google.com