FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Da se i ja priključim novom forumu.


Koliko me sjećanje služi između stanice Sarajevo i stanice Bistrik postojali su slijedeći mostovi: preko rijeke Miljacke, most u Kovačićima, Čobanija, manji most preko ulice prije tunela Brdo Đžamija, manji most preko ulice odmah nakon tunela i čuveni vijadukt Bistrik. Tunel Brdo Đžamija bio je i prvi tunel na istočnoj pruzi.

Na razglednici se vidi dio pruge u dijelu Kovačića. Žutom strelicom sam naznačio most koji se nalazio na ovom dijelu.

Mala ispravka posta DraganaFo. Prije mosta preko rijeke Miljacke postajao je i nadvožnjak kod Doma zdravlja na Čenig Vili.

Na slici dolje kompozicije prelazi most preko rijeke Miljacke.
jackamost.jpg[/img]

Putnički voz spreman da krene iz stanice u Sarajevu.
Lokomotiva je 85-039, a godina je 1969.

Sarajevsko naselje Soukbunar sa prugom uzanog kolosijeka iz vremena kada je ova pruga izgrađena.

Fotografija je snimljena u smjeru Bistrika.

Željeznički most Čobanija u dijelu Sarajeva pod ovim imenom.

Dalje u smjeru Bistrika najčešći motivi na starim razglednicima bili su:

- Tunel Brdo Đžamija
- Vijadukt Bistrik
- Kolodvor Bistrik

Dvije stare fotografije tunela Brdo Đžamija.
Na ovoj drugoj vidi se mali nadvožnjak preko ceste koja ide prema Širokači.

.

STANICA "BISTRIK"

Pođimo „ćirom“ na jedno davno putovanje od Sarajeva do Višegrada naposredno po puštanju pruge u saobraćaj...
S izvesnom ravnodušnošću voz klizi Sarajevskim poljem stižući na Sarajevsku železničku stanicu ( nadmorske visine 528 metara ). Napuštajući Sarajevo voz prolazi kroz voćnjake i raseljena imanja.
Neumorno duž pruge ređaju se kameni mostovi , podzide , brane. Iza ostaje železnička radionica i kompleks kuća pod nazivom „Novo Sarajevo“. Napred u daljini Fojnica i Vranica planina na čijem je vrhu Matorac ( 2107 metara ) i nešto niža Zečeva glava. Mašina brekće uzbrdo , uz povratak na Mojmilo gde su travnate površine i vikendice uglednih Sarajlija.
Iznenada se ukazuje tok Bistrika sa Trebevićem. Iza ostaje 100 metara dug od kamena i gvozdenih rola napravljeni vijadukt. Stanica Bistrik na 6.5 km i na 614 metara nadmorske visine.

Puštanje pruge u promet 1906. godine ozvaničeno je i otvaranjem zgrade Željezničke stanice na Bistriku.
Zgrada je bila tipiziran objekt, djelo arhitekata koje je plaćala država, potpuno jednak staničnim zgradama na Palama, Alipašinom Mostu i drugde u Austro-Ugarskoj.
Izgrađena od cigle iz obližnje ciglane Augusta Brauna, ova je dvospratna građevina pod visokim kosim krovom sadržavala kancelarije za šefa stanice i željezničko osoblje te biletarnicu i čekaonicu u prizemlju. Kako je slijedila monarhijski šablon, nije bila arhitektonski vezana za postojeće stilove kako bi bila uklopiva podjednako u gradsku, planinsku i šumsku zonu.
Pored stanice se nalazio i mali objekat gdje su lokomotive “ćire” podmazivane i snabdevane vodom.

Dolazak u železničku stanicu Bistrik je značio i dolazak u Sarajevo, u njegov istočni deo. Obično bi u ovoj stanici skoro polovina putnika napustila voz, pa kada su bile velike gužve situacija bi se znatno poboljšala do krajnje stanice Sarajevo.
Ova železničke stanica ima veći broj razglednica iz vremena Austrougarske.
Slika motornog voza u stanici Bistrik koju je postavio g. sdž361 na forumu hrvatskih željeznica.

Vijadukt Bistrik i železnička stanica na staroj razglednici.

Putnički voz izlazi iz tunela Brdo Đžamija krećući se prema stanici Bistrik.
Vučna lokomotiva 83-050.