Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
Do sada nismo imali nijednu fotografiju iz stanice Bitola na uskom koloseku. Evo jedne. Verovatno je nastala prilikom oslobođenja 1944. godine.
http://www.google.com
http://www.google.com
- Prikačeni fajlovi
-
- BitoslaStanica.jpg (81.97 KiB) Pogledano 3228 puta
Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
- Prikačeni fajlovi
-
- Gradsko-1918.jpg (196.19 KiB) Pogledano 3324 puta
Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
- Prikačeni fajlovi
-
- Prilep1.jpg (244 KiB) Pogledano 3303 puta
Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
Čini mi se da je ovo ipak normalni kolosek ?
Ako je to tako, onda je ovo detalj sa trase Veles-Bogomila-Prilep.
Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
Može da bude ne mora da znači!PECELJ napisao:Čini mi se da je ovo ipak normalni kolosek ?
Ako je to tako, onda je ovo detalj sa trase Veles-Bogomila-Prilep.
Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
Mon napisao:Interesuje me koliko je sigurna informacija da je ova fotografija nastala u Gradskom?ivanjz napisao:Železnička stanica Gradsko prilikom oslobođenja krajem 1918. godine.
http://www.google.com
Pitam jer se na slici vide 600mm loksice "bliznakinje" (2x Cn2t) koje se retko vide na fotografijama sa područja Makedonije.
Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
Fotografija je sa nekog francuskog sajta. Pričao sam danas sa g. sdž361 i on to potvrđuje. Dati će detaljnije objašnjenje.
http://www.google.com
http://www.google.com
Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
Jeste Gradsko.
U Makedoniji je zatečeno 23 lokomotiva bliznakinja, 12 parova i jedan "raspar" (65 A). Međutim posle rata nikad nisu korišćene u parovima, jer za to nije bilo potrebe, već su radile pojedinačno. Slike su jako retke jer su uglavnom korišćene bolje i jače "brigade" mašine, kojih je zarobljeno mnogo više nego što je bilo potrebno za mirnodopski saobraćaj. Zato neke od troosovnih mašina nikad nisu ni popravljene nakon rata, dosta ih je kasirano početkom tridesetih. Dve su kao što smo pisali u odgovarajućoj temi poslate u Crnu Goru, neke su iznajmljene rudnicima (npr 127 A i B su dugo radile u Aleksinačkim rudnicima), a ostale su služile isključivo kao manevarke i sl. Na primer 111 A je radila na ugljenoj rampi u ložionici normalnog koloseka u Skoplju. S obzirom na to nije bilo mnogo prilike da budu uslikane.
Inače sa rasparivanjem tih lokomotiva počelo je već za vreme rata. Iako su te dvoglave i bliznakinje lokomotive pravljene sa puno entuzijazma za ratnu upotrebu, baš se u ratu uvidelo da to nije mnogo praktično. Takve lokomotive su komplikovane za rukovanje i održavanje a to što mogu da idu bez okretanja napred i nazad na provizorno postavljenim ratnim prugama, gde je brzina i inače mala (10 - 15 km/h) nije nikava prednost. Nemci su ispali pametniji od Francuza jer su napravili bliznakinje koje su mogle lako da se rastave na dve posebne lokomotive i to su brzo počeli da rade. Francuski dvoglavi Pešo-Burdon je bio jedinstvena lokomotnije koja nije mogla da se rastavi, pa su se Francuzi (i njihovi saveznici) celog rata mučili sa njihovim komplikovanim korišćenjem i održavanjem.
U Makedoniji je zatečeno 23 lokomotiva bliznakinja, 12 parova i jedan "raspar" (65 A). Međutim posle rata nikad nisu korišćene u parovima, jer za to nije bilo potrebe, već su radile pojedinačno. Slike su jako retke jer su uglavnom korišćene bolje i jače "brigade" mašine, kojih je zarobljeno mnogo više nego što je bilo potrebno za mirnodopski saobraćaj. Zato neke od troosovnih mašina nikad nisu ni popravljene nakon rata, dosta ih je kasirano početkom tridesetih. Dve su kao što smo pisali u odgovarajućoj temi poslate u Crnu Goru, neke su iznajmljene rudnicima (npr 127 A i B su dugo radile u Aleksinačkim rudnicima), a ostale su služile isključivo kao manevarke i sl. Na primer 111 A je radila na ugljenoj rampi u ložionici normalnog koloseka u Skoplju. S obzirom na to nije bilo mnogo prilike da budu uslikane.
Inače sa rasparivanjem tih lokomotiva počelo je već za vreme rata. Iako su te dvoglave i bliznakinje lokomotive pravljene sa puno entuzijazma za ratnu upotrebu, baš se u ratu uvidelo da to nije mnogo praktično. Takve lokomotive su komplikovane za rukovanje i održavanje a to što mogu da idu bez okretanja napred i nazad na provizorno postavljenim ratnim prugama, gde je brzina i inače mala (10 - 15 km/h) nije nikava prednost. Nemci su ispali pametniji od Francuza jer su napravili bliznakinje koje su mogle lako da se rastave na dve posebne lokomotive i to su brzo počeli da rade. Francuski dvoglavi Pešo-Burdon je bio jedinstvena lokomotnije koja nije mogla da se rastavi, pa su se Francuzi (i njihovi saveznici) celog rata mučili sa njihovim komplikovanim korišćenjem i održavanjem.
Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
Puno hvala za ovaj iscrpan odgovor, sdz361!
Kao i svi vaši odgovori i ovaj je pun podataka dragocenih za sve zaljubljenike u naše "stare pruge".
Kao i svi vaši odgovori i ovaj je pun podataka dragocenih za sve zaljubljenike u naše "stare pruge".

Re: Pruga Gradsko-Prilep-Bitolj (600mm)
Još jedna fotografija novoizgrađene stanice Gradsko sa uzanim i normalnim kolosecima :
Ko je OnLine
Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gosta