Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Železnička stanica Semizovac nalazila se u blizini Sarajeva. Od ove stanice odvajala se trasa pruge šumske železnice prema Ivančićima.
Na slici dole brzi putnički voz iz pravca Sarajeva dolazi u stanicu u Semizovcu.
Na čelu kompozicije brzog voza sa sedam putničkim vagona brzovozna lokomtiva serije 73.
Zgrada železničke stanice Semizovac na uskom koloseku sačuvana je i danas. Evo njenog izgleda.
Na slici dole brzi putnički voz iz pravca Sarajeva dolazi u stanicu u Semizovcu.
Na čelu kompozicije brzog voza sa sedam putničkim vagona brzovozna lokomtiva serije 73.
Zgrada železničke stanice Semizovac na uskom koloseku sačuvana je i danas. Evo njenog izgleda.
Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Nekada pre rata železnička stanica u Doboju imala je ovaj izgled.

Nažalost krajem rata ova stanica je teško bombardovana i oštećena.

Nažalost krajem rata ova stanica je teško bombardovana i oštećena.
Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Jedna od većih i važnijih stanica na ovoj pruzi bila je železnička stanica Zavidovići.
Na slici dole fotografije ove stanice.

Na fotografiji se vidi sedam koloseka i snimljena je iz smera Sarajevo. Od ove železničke stanice odvajala se pruga Zavidovići-Olovo-Kusače i na fotografiji se vidi odvajanje ove pruge sa prvog koloseka prema Olovu. Ova pruga je dugo ostala u upotrebi i nakom dolaska normalnog koloseka u Zavidoviće.
Na slici dole neka od UNRINIH lokomotiva u železničkoj stanici Zavidovići.

Na slici dole fotografije ove stanice.

Na fotografiji se vidi sedam koloseka i snimljena je iz smera Sarajevo. Od ove železničke stanice odvajala se pruga Zavidovići-Olovo-Kusače i na fotografiji se vidi odvajanje ove pruge sa prvog koloseka prema Olovu. Ova pruga je dugo ostala u upotrebi i nakom dolaska normalnog koloseka u Zavidoviće.
Na slici dole neka od UNRINIH lokomotiva u železničkoj stanici Zavidovići.

Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Nekadaašnja železnička stanica Zenica na uzanom koloseku.
http://www.google.com
http://www.google.com
Poslednja izmena od alend u 27 Apr 2012, 11:03, izmenjeno 1 put ukupno.
Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Poslednja izmena od alend u 27 Apr 2012, 11:03, izmenjeno 1 put ukupno.
Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Orginalni austrougarski dokument o početku gradnje pruge uskog
koloseka između Zenice i Sarajeva od 4. februrara 1881. godine.
koloseka između Zenice i Sarajeva od 4. februrara 1881. godine.
- Prikačeni fajlovi
-
- dokizgrd.jpg (135.3 KiB) Pogledano 11726 puta
Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
R A M A
Dugo sam razmišlja gde da postavim ovu temu i na kraju sam zaključio da je ipak stavim ovde pošto je usko vezana za ovu prugu, a i glavni je krivac što se kod nas odomaćio kolosek širine 0,76 m. Ako gospodin modelator smatra drugačije neka premesti.
Parna lokomotiva „RAMA”

Lokomotiva „RAMA” proizvedena je 1873. godine u fabrici „Krauss” iz Minhena, imala je i dve sestre „AUGUSTA” i „IDA”. Sve tri su saobraćale na pruzi Bosanski Brod – Sarajevo. Pruga od Zenice do Sarajeva svečano je puštena u saobraćaj 5. Oktobra 1882. godine. Pretpostavlja se da je lokomotiva „RAMA” dovukla prvi svečani voz u Sarajevo.
U prvo vreme vožnja vozom od Sarajeva do Bosanskog Broda trajala je po nekoliko dana. Vozovi su saobraćali po potrebi, jednom do dva puta nedeljno. Prvobitno su to bile teretne kompozicije, da bi se kasnije javili i mešoviti vozovi.
Sa završetkom novih pruga, Vojna železnica je transformisana u Bosansko – Hercegovačke državne železnice (BHStB), od aneksije izvršene 1908. godine sa nazivom Bosansko – Hercegovačke zemaljske železnice (BHLB), i na njima je saobraćala „RAMA”, kao i posle Prvog svetskog rata na Državnim železnicama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Pošto je njena dalja istorija bila vezana za industrijske železnice, i zato nikad nije nosila oznaku JDŽ / JŽ. Pruga sa starim drvenim mostom na Uni, koja je povezivala rudnik Bešinac i šumske revire Šamarice sa jedne, i Bosanski Novi sa druge strane, bila je poslednja na kojoj je sa još nekoliko mlađih lokomotiva bila u aktivnoj službi.
S obzirom na dobro stanje i solidno održavanje u skromnoj ložionici u Dvoru na Uni, ona bi i u 138 godini vukla male teretne vagone dolinom Žirovnice.

1938. godine „RAMA” i „AUGUSTA” spakovane su u specialne sanduke da bi se sačuvale. Lomotivi „IDA” se već tada izgubio svaki trag. „RAMA” i „AUGUSTA” su do 1950. godine čuvane u Železničkoj radionici u Sarajevu.
Lokomotiva IDA u Sarajevu (Johann Rihosek)

„RAMA” je 1950. godine detaljno sređena u radionici i ustupljena Muzeju Železnica Srbije u Beogradu. Pretpostavlja
se da su tada neki delovi „AUGUSTE” ugrađeni na nju, i prebačena je u Vrdnik.
Decembra 1989. godine prebačena je u Banoviće, OOUR „Železnički saobraćaj” rudnika mrkog uglja „Tito”, gde je detaljno sređena i ponovo dovedena u vozno stanje. Tako je „RAMA” na dan železničara 1990. godine, opet vukla „mini svečani voz”, samo ovog puta na otvaranju Muzeja uzanih pruga u Požegi. Svojim prodornim piskom označila je da je Muzej Železnica uzanog koloseka otvoren.

Ova najstarija sačuvana lokomotiva uzanog koloseka je inače tipa B n 2 t (0 – B – 0), što znači da ima dve vezane osovine (nema slobodne osovine), da je kao i sve lokomotive njene generacije, radila na zasićenu paru, da ima dva ista cilindra (blizna mašina) i da je bez zasebnog tendera (takozvana tenderka).
Lokomotiva serije 83 i IDA. fotografija iz knjige Die LOKOMOTIVEN.... - Johann Rihosek

Zahvaljujući entuzijazmu više generacija železničara, „RAMA” je sačuvana do današnjih dana.
Literatura : - Iz istorije naših železnica – Miodrag Lukšić (tekst nije objavljen), i Železničke novine – Beograd, godina XXXIII, broj 1688, 18. Mart 1992. godine, tekst Branimira Pavkovića „Požega parna lokomotiva „RAMA” .
Dugo sam razmišlja gde da postavim ovu temu i na kraju sam zaključio da je ipak stavim ovde pošto je usko vezana za ovu prugu, a i glavni je krivac što se kod nas odomaćio kolosek širine 0,76 m. Ako gospodin modelator smatra drugačije neka premesti.
Parna lokomotiva „RAMA”

Lokomotiva „RAMA” proizvedena je 1873. godine u fabrici „Krauss” iz Minhena, imala je i dve sestre „AUGUSTA” i „IDA”. Sve tri su saobraćale na pruzi Bosanski Brod – Sarajevo. Pruga od Zenice do Sarajeva svečano je puštena u saobraćaj 5. Oktobra 1882. godine. Pretpostavlja se da je lokomotiva „RAMA” dovukla prvi svečani voz u Sarajevo.
U prvo vreme vožnja vozom od Sarajeva do Bosanskog Broda trajala je po nekoliko dana. Vozovi su saobraćali po potrebi, jednom do dva puta nedeljno. Prvobitno su to bile teretne kompozicije, da bi se kasnije javili i mešoviti vozovi.
Sa završetkom novih pruga, Vojna železnica je transformisana u Bosansko – Hercegovačke državne železnice (BHStB), od aneksije izvršene 1908. godine sa nazivom Bosansko – Hercegovačke zemaljske železnice (BHLB), i na njima je saobraćala „RAMA”, kao i posle Prvog svetskog rata na Državnim železnicama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Pošto je njena dalja istorija bila vezana za industrijske železnice, i zato nikad nije nosila oznaku JDŽ / JŽ. Pruga sa starim drvenim mostom na Uni, koja je povezivala rudnik Bešinac i šumske revire Šamarice sa jedne, i Bosanski Novi sa druge strane, bila je poslednja na kojoj je sa još nekoliko mlađih lokomotiva bila u aktivnoj službi.
S obzirom na dobro stanje i solidno održavanje u skromnoj ložionici u Dvoru na Uni, ona bi i u 138 godini vukla male teretne vagone dolinom Žirovnice.

1938. godine „RAMA” i „AUGUSTA” spakovane su u specialne sanduke da bi se sačuvale. Lomotivi „IDA” se već tada izgubio svaki trag. „RAMA” i „AUGUSTA” su do 1950. godine čuvane u Železničkoj radionici u Sarajevu.
Lokomotiva IDA u Sarajevu (Johann Rihosek)

„RAMA” je 1950. godine detaljno sređena u radionici i ustupljena Muzeju Železnica Srbije u Beogradu. Pretpostavlja
se da su tada neki delovi „AUGUSTE” ugrađeni na nju, i prebačena je u Vrdnik.
Decembra 1989. godine prebačena je u Banoviće, OOUR „Železnički saobraćaj” rudnika mrkog uglja „Tito”, gde je detaljno sređena i ponovo dovedena u vozno stanje. Tako je „RAMA” na dan železničara 1990. godine, opet vukla „mini svečani voz”, samo ovog puta na otvaranju Muzeja uzanih pruga u Požegi. Svojim prodornim piskom označila je da je Muzej Železnica uzanog koloseka otvoren.

Ova najstarija sačuvana lokomotiva uzanog koloseka je inače tipa B n 2 t (0 – B – 0), što znači da ima dve vezane osovine (nema slobodne osovine), da je kao i sve lokomotive njene generacije, radila na zasićenu paru, da ima dva ista cilindra (blizna mašina) i da je bez zasebnog tendera (takozvana tenderka).
Lokomotiva serije 83 i IDA. fotografija iz knjige Die LOKOMOTIVEN.... - Johann Rihosek

Zahvaljujući entuzijazmu više generacija železničara, „RAMA” je sačuvana do današnjih dana.
Literatura : - Iz istorije naših železnica – Miodrag Lukšić (tekst nije objavljen), i Železničke novine – Beograd, godina XXXIII, broj 1688, 18. Mart 1992. godine, tekst Branimira Pavkovića „Požega parna lokomotiva „RAMA” .
Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Koloseci železničke stanice Zavidovići početkom XX veka.
Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Putnički voz u stanici Bosanski Lužani.
Lokomotiva 185-003 na čelu voza.
Lokomotiva 185-003 na čelu voza.
Re: Pruga uskog koloseka Bosanski Brod-Doboj-Zenica-Sarajevo
Železnička stanica Han Marica kasnije Lupljenica iz vremena otvaranja pruge (prenseno sa foruma hrvatskih železnica).
Stanica Lupljenica početkom 60-tih godina prošlog veka.
Stanica Lupljenica početkom 60-tih godina prošlog veka.
Ko je OnLine
Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 5 gostiju