EDMONDSON KARTE

Sve vezano za istoriju železnica u Srbiji
mali.paja
Direktor železnice
Poruke: 1855
Pridružen: 09 Jul 2012, 11:38
Kontakt:

Re: EDMONDSON KARTE

Poruka od mali.paja »

Da i ja nešto napišem o ovim kartama. Na JŽ-u a i prije kao i nakon osnivanja samostalnih željezničkih uprava ove karte su kod nas poznate kao KARTONSKE KARTE. O tome u nastavku koji će uslijediti. To će se odnositi samo ono što je bilo JDŽ/JŽ.

mali.paja
Direktor železnice
Poruke: 1855
Pridružen: 09 Jul 2012, 11:38
Kontakt:

Re: EDMONDSON KARTE

Poruka od mali.paja »

Konačno da počnem nešto pisati o kartonskim kartama što sam obećao. Ovo što pišem odnosi se na period JDŽ/JŽ negdje do početka devedesetih dok se nisu pojavile nove samostalne uprae. Za cijeli JŽ karte su se tiskale samo na 2 mjesta. To je bila Željeznička tiskara Zagreb i Zavod za novinsko-izdavačku i propagandnu delatnost JŽ Subotica. Sve željezničke tiskare su bile raspoređene gdje koja može naručiti karete. Nije se moglo desiti da se za isto službeno mjesto tiska u obje tiskare. Čak su imale i svoj termin kada bi naručivale karte. Nije se moglo dogoditi da se van svog termina karte tiskaju. Uglavnom su se na kartama koritile riječi koje su se koristile unutar matičnog ŽTP-a kolodvora (vlak/voz). Ali kao što smo iz nekih priloga vidjeli i u Srbiji su se pojavljivale riječi vlak umjesto voz kao što se znalo u Hrvatskoj i Sloveniji pojaviti obrnuto. Jedan od razloga je bio i taj da su pojedini kolodvori bili u drugom ŽTP-u a ne u onom koji je imao sjedište u matičnoj republici (Dubrovnik, Cavtat, Metković itd.) Ovo sa pojavljivanje imena vlak u Srbiji je bilo uglavnom greška kao sa imenom voz u Hrvatskoj i Sloveniji. U to vrijeme je radnik morao ručno mijenjati riječi na tiskarskom stroju. Karte su bile numerirane peterocifrenim brojem i počinjale su brojem 00 001 i završavale brojem 99 999. Ove 0 (nule) su morale biti otisnute. Kada bi broj idatih karata došao do broja 99 999 ponovno je poinjalo sa brojem 00 001. Karte su se tiskale u količinama koje su pojedini kolodvori trošili. Tako su Zagreb, Beograd, Sarajevo i drugi veći potrošači češće i više količine naručivali. Isporuka je bila u buntovima od 100 karata. Koje bi relacije naručivali kolodvori? Nisu svi imali potrebu za sve relacije? Ukoliko je kolodvor u toku 1 godine imao prodaju za negdje minimalno 5 karata tada bi se za tu relaciju naručivale karte. Karte su se čuvale u jednom metalnom ormariću koji se zvao ternion. On je bio zaključan i ključeve je imao samo računopolagač. Ovisno o veličini kolodvora i prodanih karata ti ternioni su bili veći i manji. U određeni pretinac terniona bi se stavljao bunt od 100 karata (moglo je i više stati). Kada bi se bunt otvorio morao se cijeli staviti u određeni pretinac.
Slijedi tekst o ternionu.

Pošalji Odgovor

Povratak na “Istorija pruga normalnog koloseka u Srbiji”

Ko je na vezi

Korisnika pregleda ovaj forum: Nema registrovanih korisnika i 12 gostiju