Pruga uskog koloseka Uskopje-Herceg Novi-Zelenika

[železocestnik]

Igor, imaš pravo,

stanice bi trebale imati naziv, kakav žele ljudi u okolini stanice.

Ali po drugoj strani ovdje imamo primjer stanice, koja je bila izgrađena zbog toga, da se udovolji želja meštana Cavtata.
Trasa u početku uopšte nije ni bila mišljena, da ide po toj trasi, koju mi sada poznajemo, ali na molbe građana bila je trasa produžena do Zvekovice.
Meštani Cavtata nisu bili zadovoljni ni sa tom variantom do Zvekovice, tražili su kasnije da se sagradi i odvojak do Cavtata.

Po drugoj strani čovek, koji je dolazio u Cavtat, trebao je znati, kada da izađe sa vlaka. Tada niko nije znao za kraj Zvekovica/Zvekovice.

Na raspolaganju imamo i originalnu "Preponiznu molbu opčinskog upraviteljstva u Cavtatu" iz 1897. godine, u kojoj su se obratili na njegovu C.kr. apostolsku veličanstvo Franju Josipa I.
U molbi se "smjerno moli, da se udostoji premilostivo željeznička pruga Trebinje-Hercegnovi bude graditi tako, kako će ovom žiteljstvu biti od prave koristi i blagodati".



dalje samo povečava:









pozdrav
Darko

[Igor Legaz]

Dakle, u onim situacijama, kada tvrdoglava željeznička uprava namjerno hoće nemetat nazive, a svi to ignoriraju, onda je za kartografa službeno onako, kako narod kaže.

Od vremena sastavljanja tog pisma mještana Cavtata, pa do 1923., prošlo je mnogo desetljeća.

Kartograf Nikola N. Zagnjejev, je po svemu sudeći, sin pukovnika ruske carske armije (punog imena: Николай Григорьевич Загнеев) koji je, nakon WW1, kao bjelogardijski oficir, s porodicom emigrirao iz СССР i doselio u Jugoslaviju.

Ako je to tako, onda se za kartografa ne može reći da je bio lijen, zato jer je bio "ruska škola"! Sumnjam da je on nešto mogao prepustit slučaju. Čak sam uvjeren, da je, nakon "promjene države" (iz Austrougarske u Jugoslaviju) stanici neko vrijeme naziv doista mogao biti baš: Zvekovica.

Vidim ja kako je Nikola N. Zagnjejev zapisao neke druge nazive u Dubrovniku i okolici. Na primjer, zapisao je točno Loznica (danas: Lozica), zapisao je točno Marinovo (danas: Mirinovo), itd. Napisao je Šitkovica (danas: Štikovica), ali još nisam uspio utvrdit da li je i taj toponim precizno unesen na kartu.

[železocestnik]

Pozdravljeni,

stvarno nam fale vozni redovi...

Poslednji iz Austro-ugarske je od 1.5.1914 dalje...



Najnoviji iz kraljevine SHS je iz Železničkog almanaha 1928-1929:



Dakle fale nam vozni redovi baš za vrijeme, kada je 1923. godine Nikola N. Zagnjejev izradio kartu Plan Dubrovnika sa okolicom.

Pošto je kartograf Nikola N. Zagnjejev tek 1922 prebjegao u kraljevinu SHS, stvarno mu je bilo teško odmah se snači i početi raditi u drugoj sredini. Tako da treba, da povučem riječ, da je bio lijen.
Radio je u teškim uslovima, možda su mu pomagali i domaćini, ali ni oni neznaju sve, pa mu je ko na pamet rekao, da se stanica zove Zvekovica.

Treba pronaći vozne redove od 1918 do 1928. godine...

pozdrav
Darko

[mali.paja]

Zašto je tadašnja vlast tako davala imena službenih mjesta? Kad se gradila pruga Mostar-Metković samo je Čapljina dobila ime naselja ili toponima koji je bio na desnoj obali Neretve. Iako je pruga bila na desnoj obali rijeke stanice nisu nosile imena naselja ili toponima sa te strane nego sa lijeve obale. Tako se Buna zove po rijeci i naselju sa lijeve obale a ne Zaton gdje se stvarno nalazi. Stanica Žitomislići nosi ime naselja sa lijeve obale a ne Dunajac gdje se nalazila. Čak su i nemiri izbili zbog toga.
Prema pričama župnik u Konavlima je preko svoje veze u Beču isposlovao da pruga prođe tim krajem. Čak i na crkvi ako se ne varam postoji natpis. Pruga je iz strateških razloga trebala ići iz Trebinja prema Igalu i Zeleniki.
Nekad su se davala imena i nepostojećih toponima ili naselja ili jednostavno bi se dalo duplo ime. Tako smo imali Videm Krško, 2 naselja na suprotnim obalama Save pruge Zagreb-Z.Most. Na kumrovačkoj pruzi je bilo Draše Bizeljsko. Draše selo na lijevoj obali u Hrvatskoj gdje je i pruga i Bizeljsko na desnoj obali rijeke Sutle u Sloveniji. Toga je bilo dosta kod nas. Ali imali smo i davanja imena nepostojećih toponima. Savski Marof na pruzi Zagreb-Z.Most se nalazi otprilike na pola puta udaljen od rijeke Save i dvorca (marof) Januševac. Željezničko stajalište Sutla nalazi se između Naselja Kluč i Šenkovec, valjda da nikomu ne bude krivo dali ime nedaleke rijeke?
Kasnije su se uz te stanice razvila i naselja koja su dobila ime po željezničkoj stanici, a negdje su čak i istisnula stara imena Dunajac skoro nitko to više ne zna pa je sad samo Žitomislići.
Interesantno bi bilo to istraživati?

[železocestnik]

mali.paja, pozdravljen,

da, interesantno bi bilo to iztraživati....ali mukotrpno.
Sve je potrebno provjeriti, i onaj zapis na crkvi

Šta piše Stanislav Vukorep: Pruge koje su život značile

"O tome se pamti priča u Konavlima.
Dionica je železničke pruge trebala sa Mihanića produžiti u pravcu prema Dubravki te je stanica trebala biti na Golom brdu.
Međutim, neki je svećenik s Grude otišao u Beč i dogovorio da pruga okrene na Zvekovicu i prijeđe preko Grude niz Konavle i poveže više naselja.
Priobčio Niko Kovačević iz Cavtata, koji je to slušao od svojeg djeda Nike (rođenog 1904).
I djedi je to morao pričati otac ...ili majka

Zasluge za to pripisuju se svećeniku dekanu Crnici s Grude koji je organizirao i doček prvog svečanog vlaka na Grudi 16. srpnja 1901. i pozdravio visoke goste.

pozdrav
Darko

[ivanjz]

Putnicki voz sa lokomotiva 83-058 u Igalu.

[cira-1]

Dve fotografije iz Hercegnovog :

01.jpg (82.86 KiB) Pogledano 5782 puta

02.jpg (88.59 KiB) Pogledano 5782 puta

[cira-1]

Hercegnovi - Ispod nekadašnjeg hotela Topla

03.jpg (74.75 KiB) Pogledano 5760 puta

Kod starog hotela Plaža

04.jpg (82.09 KiB) Pogledano 5760 puta

[cira-1]

Hercegnovi - Savina

101.jpg (78.47 KiB) Pogledano 5735 puta

102.jpg (81.35 KiB) Pogledano 5735 puta

102.jpg (81.35 KiB) Pogledano 5735 puta

[cira-1]

Hercegnovi

103.jpg (99.92 KiB) Pogledano 5713 puta

104.jpg (74.34 KiB) Pogledano 5713 puta

105.jpg (74.1 KiB) Pogledano 5713 puta