Pruga uzanog kolosjeka Sarajevo-Mostar

[Igor Legaz]

Posljednja slika, koju ste postavili, g. Pecelj, nije u vezi sa 1929. godinom (dokaz je bunker, koji je srušen nakon WW2).

Ta slika je u vezi sa priloženim tekstom, a odnosi se na vrijeme neposredno nakon završetka drugog svjetskog rata.

Naime, u drugom svjetskom ratu, partizani su srušili oba mosta (željeznički i drumski) u Aleksinom Hanu. Fotografija sa 2 bunkera, koju sam postavio u prethodnom postu je iz WW2.

Nakon rušenja željezničkog mosta u WW2 od strane partizana, talijanska vojska (ili možda njemačka vojska) premošćuje Neretvu u Aleksinom Hanu (privremenim) željeznim željezničkim mostom, koji nije bio kvalitetan da bi dugo trajao. Taj most je na fotografiji (koju ste Vi postavili) onaj nizvodni (bez luka).

Nakon WW2, nekoliko metara uzvodno od originalne mikrolokacije željezničkog mosta, gradi se potpuno nov most u Aleksinom Hanu, koji ima luk "na gore" i koji se vidi na fotografiji (koju ste Vi postavili).

U vrijeme kad je snimljena fotografija (koju ste Vi postavili), a to je bilo 1945. godine, vide se dva željeznička mosta u Aleksinom Hanu, koji su međusobno udaljena nekoliko metara.

Ali, za promet, preko novog mosta (uzvodnog), smetao je bunker, pa je taj bunker ubrzo uklonjen iz prostora, da bi se postavile šine.

[PECELJ]

Da, ja sam pogrešio u rečenici i ona je pogrešna :
"Opet kod mene piše da se 1928/29 pravi novi lučni most umesto ovog pravougaonog, što se vidi i na ovoj slici :"

Treba da stoji da je to 1945. godina za ovu sliku, posle diverzije partizana 1943. godina.

Izvinjavam se.

[železocestnik]

Pozdravljeni,

vidimo, da nije jednostavno pronaći sve dokumente ili fotografije, ni u knjigama.

Pored toga fotografije iz knjiga oko 1950. godine veoma su lošeg kvaliteta.

Kao recimo ove...

Pogled sa neba na ušće Rame...



I pogled u izsušenu Neretvu, kde se je počelo tražiti "živu skalu", dakle granit, na kojeg bi mogli postaviti temelje betonske brane, visoke 80 metara.



Bušili su u širini 10 metara po suvoj strugi Neretve. Stručnjaki su mislili, da će biti granit već na četvtom metru. U nedelju dano, dočepali su se do 4 metara. Ništa...
Posle mesec dana došli su na dubinu 8 metara, ali ni traga o granitu.
I na desetom metru nije bilo traga granita...
Tek na dvanajtom metru pokazali su se prvi jeziki granita.

I sada...
"Ubrzana je izgradnja i željezničke pruge od šljunčare do brane."

Pa možda je to baš ta pruga, koja se traži kao "lokacija, koja bi bila jako važna, u slučaju da je drvenim željezničkim mostom premoštena baš Neretva."

Fotografije iz knjige, koje je izašla 1950.godine.

pozdrav
Darko

[Igor Legaz]

"Ubrzana je izgradnja i željezničke pruge od šljunčare do brane."

Pa možda je to baš ta pruga, koja se traži kao "lokacija, koja bi bila jako važna, u slučaju da je drvenim željezničkim mostom premoštena baš Neretva.".

Sjajno ste ovo našli, g. Darko.

Sad je preostalo da Ekrem, u Jablanici, samo sazna lokaciju, između Konjica i brane, gdje se eksploatirao šljunak za potrebe gradnje brane.

To bi trebalo bit u arhivu HE Jablanica.

[železocestnik]

za Igor Legaz:
iz knjige: Sida Marjanović: Na Neretvi, Sarajevo, 1950. Izdaje: Komisija za agitaciju i propagandu Glavnog odbora NF-a BiH.

za sve: Ako neznate, šta je to NF, pitajte djedu

"Na mostu, koji veže desnu obalu Neretve sa lijevom, na putu prema strojari, na svakom koraku, na balvanima, po stijenju bjelile su se parole. Ona koja je naročito upadala u oči otkrivala je problematiku gradilišta: "Ne dozvolimo da betoniranje čeka na šljunak.
Nije samo šljunak koji se izvlačio iz Neretvina korita pod Prenjom bio problem. Pored toga. i dovlačenje betona na sva radna mjesta u strojari bilo je ozbiljno pitanje."

pozdrav
Darko

[Igor Legaz]

iz knjige: Sida Marjanović: Na Neretvi, Sarajevo, 1950. Izdaje: Komisija za agitaciju i propagandu Glavnog odbora NF-a BiH.


"Na mostu, koji veže desnu obalu Neretve sa lijevom, na putu prema strojari, na svakom koraku, na balvanima, po stijenju bjelile su se parole. Ona koja je naročito upadala u oči otkrivala je problematiku gradilišta: "Ne dozvolimo da betoniranje čeka na šljunak.
Nije samo šljunak koji se izvlačio iz Neretvina korita pod Prenjom bio problem. Pored toga. i dovlačenje betona na sva radna mjesta u strojari bilo je ozbiljno pitanje."

Ovo što piše, odnosi se na gradilište strojare. Strojara je baš u Jablanici, s lijeve strane Neretve. Kad se gradila strojara, koristila se postojeća pruga do stanice Jablanica, te dodatni industrijski kolosijeci koji su bili postavljeni po armiranobetonskom mostu.

Također, postojao je i drveni most točno ispod tog armiranobetonskog, a ne znam jesu li šine bile montirane na taj drveni, za guranje kolica.

Šljunak, "koji se izvlačio iz Neretvina korita pod Prenjom", i pripadajući kolosijeci industrijske pruge, nisu u vezi sa onom industrijskom prugom od (recimo) starog Ostrošca do brane. Onaj vlak i most u izgradnji (koji još čeka na identifikaciju) je snimljen na poziciji, koja je danas pod površinom Jablaničkog jezera. U filmu se čak vidi kako se neke žene koriste vagonetima tog gradilišnog vlaka kao (besplatnim) prijevoznim sredstvom.

[Igor Legaz]

... i dovlačenje betona na sva radna mjesta u strojari bilo je ozbiljno pitanje.

Jedan od načina "dovlačenja" betona bio je putem žičare.

Na "screenshot" (iz dokumentarnog filma o gradnji HE Jablanica) se vidi da je "gornja postaja" industrijske žičare bila na velikom armiranobetonskom mostu na Neretvi.

U filmu se vide i industrijske žičare na brani, kao i industrijske uspinjače.

[Igor Legaz]

Na "screenshot 1" (iz dokumentarnog filma o gradnji HE Jablanica) se vidi armiranobetonski most na Neretvi u Jablanici, blizu desnog ušća rijeke Dobrinje. Jasno se vidi drveni gradilišni most ispod tog mosta.

Na "screenshot 2" (iz dokumentarnog filma o gradnji HE Jablanica) se vidi kamion kako po armiranobetonskom mostu, prelazi Neretvu s desne obale na lijevu. Vide se i šine industrijskog kolosijeka između točkova kamiona. Po drvenom gradilišnom mostu, koji se vidi ispod, ipak su bile položene tračnice za "nelokomotivske industrijske šinske vlakove". [Upotebio sam takav izraz kako bih izbjegao svaku klicu moguće polemike da "konjski šinski vlakovi", "ljudski šinski vlakovi", "volovski šinski vlakovi" - da to nisu "pravi" šinski vlakovi.]


Na "screenshot 3" (iz dokumentarnog filma o gradnji HE Jablanica) se vidi gdje se gradila stojara. Mislim da se desno gore vidi onaj otvor tunela, kojeg je g. Darko predstavio fotografijom.

[mali.paja]

Kamion ide preko mosta gdje se vide i tračnice. Najvjerovatnije još nije prošla glavna pruga iz Sarajeva za Mostar preko tog mosta? A možda i je? Most je bio zajednički za željeznicu i cestu. Ja sam jedanput bio tamo na lijevoj strani mosta kada se rampa spustila i spustio se teretni vlak sa lokomotivom serije 83 Đakušom za Mostar. Da ponovim za one koji ne znaju što je Đakuša? Đakuša je lokomotiva napravljena u tvornici Đuro Đaković iz Slavonskog Broda. Namjerno sam napisao da se vlak spustio. Iza mosta je počinjao uspon prema tunelu Ledenik prema Sarajevu i neki vlakovi su se potiskivali do tunela. Tunel Ledenik je novi tunel. Potiskivanje je bilo nekoliko kilometara (3-4). Kako je vlak bio iz Konjica onda se spuštao i završetak pada je bio ispred mosta.

[Igor Legaz]

A možda i je? Most je bio zajednički za željeznicu i cestu.

Kad se prati film, vidi se da je ovo bilo prije gradnje one centralne zgrade HE Jablanica, između AB-mosta i pumpe (prema tunelu Ledenik), a s desne strane Dobrinje.

Dakle, željeznički promet se tada odvijao: Jablanica - novi tunel Rama - (stari) Ostrožac - Konjic.

Kod južnog portala novog tunela Rama (duljine oko 400 m), jedan krak (izvan tunela) je bio industrijski (za potrebe gradnje brane).

Kod južnog portala je, zacijelo, postojala i ukrsnica "D", da se lokomotiva može "prebacit" s jednog kraja kompozicije na drugi. Kod vožnje od tunela do Jablanice, "industrijska" lokomotiva je vozila "unatrag".