Trieste S. Andrea - Koper (Capodistria) - Poreč (Parenzo)

[železocestnik]

Nije to ništa zanimljivo.

U Austrijskoj monarhiji nacrte su radili vojnici.
Pa dobro znate, da u vojsci nije uvjek pametnih ljudi po izbiri...

To je važilo i za austrijsku armiju...

Dakle, kada onaj geometar nešto ne bi znao, pitao je seljaka.

I tada je važilo: Kartu čitaj....seljaka pitaj


Ali kada je bilo potrebno dati natpis na stanicu, rečeno je bilo, da če stavite onakve, kakvi so na nacrtima.

Opa, odmah su našli neke zapise na italijanskom, slovanskih imena su se plašili ko đavo krsta.

Ali nije ni danas ništa bolje u nekim sredinama...

Ali baš sam se još sjetio i dajem dopunu (neznam tačno koliko ima još vremena

Na železničkim prolazima stavili su napise u 3 (tri) jezika. Zašto

Pa da ne bi imali posle problema na sudu, ako bi vlak zgazio kojeg Slavena.

ACHTUNG AUF DEN ZUG

ATTENZIONE AL TRENO

POZOR NA VLAK

pozdrav
Darko

[Jaguar]

MLINOVI NA MIRNI


I ne tako davno, na Mirni je bilo šesdesetak mlinova, točan broj je teško znati. Većina ih je prestala raditi u prvoj polovici 20. st. Oni slabije napravljeni više niti ne postoje, djelić po djelić vodenice odnosili bi nabujali vodeni tokovi u kišnim razdobljima. Od solidnije građenih danas postoje, ako ništa drugo onda, ruševine, dok se rijeđe mogu vidjeti i oni posve sačuvani ili barem restaurirani.

Na Ribičini, pritoci Mirne koja prolazi Benčićima i Kotlima, nekada je postojalo 7 mlinova. Godine 1822. samo su u Kotlima postojala 4 mlina. Danas je obnovljen jedino mlin prijašnjeg vlasnika Josipa Gržinića (na slici). Njegova je obitelj mlin prodala, a novi vlasnik ga je savršeno obnovio.

Za razliku od današnjih Kotla, nekada je mjestašce imalo niz obrtnika čija je egzistencija bila osigurana upravo radom mlinova. Kotle su tada imale dućan, nekoliko postolara, krojača, kovača.... Ljudi koji su dolazili u mlinove uvijek su obavljali niz drugih stvari pa su tako Kotle bile poprilično živahno mjesto.

Dva su mlina postojala na Dragi, kratkom vodenom toku koji izvire u Čiriteškom polju.

Samo na području Sv. Nicefora, gdje je oko tridesetih godina 20. st. napravljen vodovod, postojala su 4 mlina. Sva su zbog gradnje vodovoda otkupljena i srušena. Tri od četiri mlinara kasnije su se udružili i napravili novi mlin na dizelski pogon u Svetom Ivanu.

Osim ova 4 mlina, na malo širem području postojalo je još 6 mlinova. Svi su ovi mlinovi na izvoru Mirne bili veliki i radili su tijekom cijele godine. Samo kod jačih suša vlasnici bi se dogovarali tko će raditi, a tko odmarati, i tako se organizirali „na smjene“ sve dok ne bi bilo više vode.

Jedan je mlin postojao na potoku nastalom spajanjem malih potoka Sušaka i Rečice. Ovdje se voda prvo prikupljala u za to poseban „bazen“ i tek je tada dolazila do mlina. Na sličan se način voda prikupljala i za mlin na donjem toku Rečice.

Nakon izvora Sopot (iznad sela Mlini), postojalo je čak 5 mlinova. Jedan je obnovljen. Sopot je jedini pritok Bračane koji nikad ne presušuje. Ukupno je ovdje postojalo 10 mlinova i nekoliko stupa za stupanje platna.

Na Bračani je postojalo 12 mlinova. Na Potoku je postojao Šebastijanov mlin, po vlasniku Šebastijanu Zuganu. Poginuo je u ratu 1917. pa je mlin prestao s radom.

Nekoliko je mlinova postojalo na slivu Butonige, a niz njih je bio u vlasništvu vlasnika Kosmatog kaštela.

Najveći su mlinovi ipak bili na srednjem i donjem toku Mirne; kod Minjere, u Rušnjaku. Tri su bila na području Istarskih Toplica, a dva kod mjesta Gradinje.

......................

Na skici (prilog) označeno je područje Motovunske šume. Vidi se rijeka Mirna, a tu su bili neki od starih mlinova.

Ucrtana je i pruga te mjesto (most) gdje je pruga prelazila preko Mirne.

Usporedi li se skica s kartom, proizlazi da je viadukt "Oprtalj" bio izvan područja Motovunske šume.


Bitno i važno za železocestnik:

Tartufi su bili unutar područja Motovunske šume!

[Jaguar]

Prilog 1 (1935. godina)

Fotografija mlina nedaleko od stanice "Bagno S. Stefano - Levade", snimljena u godini ukidanja "Parenzane".


Prilozi 2 i 3 (1844. godina)

Dio projekta obnove jednog mlina na Mirni

[Jaguar]

Izgleda da je onaj autor članka "Parenzana" u tzv. "wikipedia", izostavio sve željezne mostove, pa osim velikog i malog mosta na ušću Osapske reke (o čemu smo već pisali), autor je ispustio Rižanu, Staru Dragonju, Dragonju, Mirnu, ...

Molim železocestnika za podatke i eventualne pripadajuće fotografije.

[železocestnik]

Pa normalno, da je izostavio toliko mostova, jer za sve to bi mu trebalo puuuuno prostora...

Drugo: članak na wikipediji je informativnog značaja. Važno je tamo, da se stavi literatura i dokumenti, pa može neki ljubitelj sam tražiti dalje i dopunjavati wikipediju. Problem je, da posle ne može proći, da samo nešto napišeš bez dokaza. Najprije te pitaju za dokaz, ako ga nema, skineju ti tvoj članak. Ali ako imaš dokaza, odmah ga primaju. Mislim, da su veoma fer, baš mogu to da kažem za slovensko wikipediju.

Treče: pa jasno, več sam napisao. Dva čovjeka ne razume istu stvar, koju su pročitali, isto. Nema ni dvoje dijece, koje imaš, da se ponaša isto.

Četvrto: Interesantno, koliko je bilo mlinova svugdje okolo željeznice. Pa barem se je nešto brašna i prevozilo sa tom željeznicom. Baš sam ljubitelj ovih mlinova, pa kakvi bili, za brašno ili sa pogonom na vodu ili vetar. Ali ovdje ne možemo o tome raspravljat, nemožemo ni cijelu trasu riješit...

pozdrav
Darko

[železocestnik]

Pozdravljeni,

šta pita Jaguar:

- km 87.5 je rijeka Mirna (Quieto), nedostaje mi podataci o mostu, a fotografiju uporno i bezuspješno tražim

Da vidimo, što možemo naći u knjigama Giulia Rosellija:

Ponte sul Quieto, km: 85.37109

Dužina: 20 metara (ceo ja ravan, nema krivine)

Fotografiju iz vremena, kada je pruga bila u pogonu je potrebno i dalje uporno tražiti. Nema je ni u jednoj Rosellijevoj knjizi.

Fotografi izgleda da nisu htjeli prljati cipele, pa zbog toga nema fotografija.

Fotografije so uradile i firme, koja su izrađivala prugu, recimo građevinska firma BUTTORAZ & ZIFFER, koja je izrađivala prugu od Trsta do Portoroža izradila je fotografije stanica i najznačajnijih objekata na tom dijelu trase.
Ali ove fotografije uzela je magla...
Ali ovakvih albuma bilo je izrađenih nekoliko. Možda je negde još koji, koji se održao. Nikad se nezna.


pozdrav
Darko

[železocestnik]

Nije bilo više vremena, da stavim fotografiju prve stranice onog albuma...



pozdrav
Darko

[železocestnik]

Jaguar, pa zašto nam daješ ove fotografije tako loše

Pa ja i one odlične vidim kako ovo gore.

Ovu gore upšte ne vidim

Pa dobro, reči češ idi kod oftalmologa

Ali ja mislim, da je pametnije potražiti neku bolju fotografiju na internetu...

Recimo ovu:



da si ne kvarimo oči:






POZOR NA FALSIFIKATE!

Neko je stavio razglednicu fotografiju (fotomontažu) na internet za kraj Grisignana/Grožnjan:



Samo toliko, na neko ne uleti

pozdrav
Darko

[Jaguar]

Ne znam da li ovaj građevinski objekt bilježiti kao most ili kao "propust za vodu" (vidi se kako potok teče).

Vidi se da majstor "pedalira" drezinu! Vidi se i "piket" (crveno-bijeli štap) na drezini.

Lokacija je, vjerojatno, iz esencialnog sektora, jer sam je pronašao u istoj seriji fotografija, gdje sam našao drezinu i viadukt.

Našao sam podatak o mostu "Livade", duljine 11.3 m, što bi "od oka" odgovaralo ovom građevinskom objektu

[Jaguar]

Da vidimo, što možemo naći u knjigama Giulia Rosellija:

Ponte sul Quieto, km: 85.37109, dužina: 20 metara[/b] (ceo ja ravan, nema krivine).

Fotografiju iz vremena, kada je pruga bila u pogonu je potrebno i dalje uporno tražiti.

Hvala za "ponte sul Quieto".

Je li Roselli napisao nešto o:

- mostu preko Rižane (fotografiju sam već postavio, ali bez podataka)

- mostu preko Stare Dragonje (ni fotografije, ni podataka)

- mostu preko Dragonje (ni fotografije, ni podataka)



Da li Roselli navodi nekakav most na km 82 (+/- 3) duljine 11.3 metara?


Što se tiče one slike Kostanjice, možda su ono ispod brijega, škarpe od donjeg stroja pruge, a možda ne. Teško je reći.