KOLUBARSKI VEZ

Zanimljive priče sa motivima uskog koloseka

Urednik: mitra

Pošalji Odgovor
mitra
Desetar pruge
Poruke: 20
Pridružen: 30 Mar 2012, 12:41
Kontakt:

KOLUBARSKI VEZ

Poruka od mitra »

Kad li je u Srbiji počela borba za Evropu? Poodavno. U drugoj polovini 18. veka Dositej odlazi u Evropu željan nauke. Vuk 1813. godine, bežeći iz Srbije od gneva turskih zulumćara, takodje, odlazi u Evropu ili, drugačije rečeno, na Zapad. I tako redom. Do današnjih dana. U početku mi Evropi šljive i druge poljoprivredne proizvode, oni nama tehniku. U Srbiji je ta tehnička roba kupovana prema materijalnim mogućnostima i prema potrebama. Skupe i skuplje tehničke predmete kupovali su bogati i nešto bogatiji. Ali, kad su u pitanju bile šivaće mašine, kupaca je bilo u gotovo svim društvenim slojevima. Samo teško siromašni nisu smeli ni da maštaju o toj toliko značajnoj napravi.
U periodu izmedju dva rata bilo je pitanje domaćinskog ugleda da li će kćerka, pa i više njih ako ih ima u porodici, uz devojačku spremu poneti i šivaću mašinu. Zbog toga su se kod ugovaranja braka vodili često i teški pregovori oko stavke – šivaća mašina. Dogadjalo se da je otac devojke morao jedinu kravu iz štale da proda samo da ćerkina udaja ne bi bila raskvarena. I za momačku porodicu bilo je značajno da nova snaha donese šivaću mašinu ma je već u kući imali. Najrasprostranjenija šivaća mašina na ovim prostorima bila je mašina nemačke fabrike „ Singer“. Predstavnici pomenute fabrike, da bi uvećali ionako solidnu prodaju, organizovali su kurseve krojenja, šivenja i veza gde god je za to bilo uslova. Zapadnjaci su oduvek znali kako da zarade novac. Naročito su bili zainteresovani za bogatije krajeve, jer je tamo bilo puno porodica koje su mogle kupiti šivaću mašinu. Sem krojenja i šivenja, tu se učila izrada i belog veza. Šta mislite, koliko se vrednost udavače povećala ako se znalo da u novu porodicu donosi šivaću mašinu i znanje krojačice i vezilje?!
Ni Lajkovac izmedju dva rata nije odoleo ovim pozitivnim strujanjima sa zapada. Veliku zainteresovanost za šivaće mašine i kurseve omogućile su plodne njive pokraj Kolubare i pruga uskog koloseka sa čuvenim „ćirom“, a naročito formiranje železničke stanice i ložionice, pa i cele varoši. Priliv novca u vidu plata radnika na železnici omogućio je i kvalitetniji način života. Sad je bilo lakše sašiti novu haljinu ili bluzu i ponoviti se za odlazak na neku svečanost ili u crkvu. A kada se jastuci u belim šifonskim jastučnicama ukrašenim belim vezom iznesu na prozore radi sunčanja, pa komšiluk i prolaznici vide tu lepotu, onda je ukućanima srce prepuno.
U Lajkovcu je, kako vidimo, kurs organizovan u velikoj spratnoj kući koja se nalazila u glavnoj ulici. Za ovoliki broj mašina trebalo je puno prostora. Koliki je značaj pridavan reklami i tada, vidi se po brižljivosti kako je fotografisanje pripremljeno. Mašine su iznete pred kuću, na dnevno svetlo. Postavljene su tako da su se sve devojke mogle lepo videti kao i njihove mašine i ručni radovi. A u prvom planu je obaveštenje da je ovaj kurs organizovala fabrika šivaćih mašina „ S i n g e r“. A tu je i poruka u vidu izvezenih miljea šta te mašine još mogu izuzev šivenja.
Lajkovac i okolna sela su ovim kursom dobili lep broj šnajderki i vezilja koje će svojim umećem dati lep doprinos porodičnom budžetu, ulepšati domove kao i ženski svet putem lepo sašivenih haljina i izvezenih bluza. Nažalost, bilo je i mašina koje nisu služile svrsi, već su dremale negde u uglu i na njih su ukućani odlagali stvari koje nisu bile za svakodnevnu upotrebu. Na kraju, ta čuvena šivaća mašina S i n g e r ostavila je dubok trag u životu ljudi našeg kraja. Trebalo je imati novca a i biti dovoljno prosvećen, pa ga uložiti u tu čudesnu singericu. Sa prugom uskog koloseka i „ćirom“ stiglo je u naše krajeve otvaranje prema svetu, odnosno, stigli su prosvećenost i novac.
Prilozi
Lajkovac.jpg
Lajkovac.jpg (110.82 KiB) Pregledano 2092 puta

Povratak na “Priče sa uskog koloseka”

Ko je na vezi

Korisnika pregleda ovaj forum: Nema registrovanih korisnika i 7 gostiju