FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Evo zvaničnog dokumenta vezanog za "Maglićeve" šumske željeznice i karta sa mrežom njegovih pruga.

Prugu Brod na Drini – Miljevina – Palež u dužini od 27 km izgradilo je D.D. "Varda" iz Višegrada 1930. godine. Sve ostale pruge izgrađene su poslije rata. Kraj rata dočekalo je neispravno 5 lokomotiva, 24 rame za prevoz drveta i 21 vagon za prevoz oblovine. Najveći procvat ova "Vardina" pruga doživela je 1939. godine kada je puštena u saobraćaj pruga Ustiprača – Goražde – Foča a samim tim veza i prema Sarajevu i Beogradu. Čak i tada duge kompozicije vozova nisu mogle da prevuku svu posječenu šumu pa je triftanje Drinom prema Ustiprači gde se nalazila "Šipadova" pilana i Višegradu (Dušću) gde je bila "Vardina" pilana i dalje nastavljeno. Pored "Varde" i "Šipada" bilo je i drugih manjih akcionara. Šume Korlata eksplatisao je "Suvobor" iz Zabrežja na Savi, ali je ovo preduzeće brzo bankrotiralo. Tada je ovo područje preuzeo g. Aca Simović industrijalac iz Obrenovca.

Slika sa izgradnje pruga Brod na Drini - Miljevina između dva rata.
Evo jedne fotografije od čuvenih "Maglićevih" šumskih koturača na Vučevu.

I pored svojih šumskih željeznica i kamionskog prevoza "Maglić" je značajne količine drveta dopremao niz rijeku Drinu do Broda na Drini, jer je to svakako bio i najevtiniji način. Ovdje se nalazila velika drvena brana preko rijeke Drine koja je tu drvenu građu zaustavljala. Pomoću velike dizalica oblovina se izvlačila i lagerovala, a odatle se utovarala u vagone i dalje odvozila u pilanu. Inače udaljenost Granika, kako se naziva ovaj dio Broda na Drini do fabrike je reda jednog kilometra. Na donjoj slici prikazani su radnici na ovoj drvenoj brani na rijeci Drini, betonski most preko rijeke Drine i na njemu jedna od "Maglićevih" lokomotiva.
Utovar oblovine izvađene iz rijeke Drine u vagone za prevoz na Graniku.

Iz tabela koje sam priložio vidljivo je da "Maglić" svoju šumsku prugu prema Tjentištu i Hrčavki nazivao "Drinska" pruga, zbog toga što je ona najvećim dijelom išla uz rijeku Drinu, a zatim uz rijeku Sutjesku. Na rijeci Sutjesci postojala su dva mosta. Jedan prije Tjentišta i drugi posle Tjentišta kod Kovačevog Panja. Na donjoj slici upravo je prikazan taj most.
Pruga Tjentište – Hrčavka izgrađena je 1952 – 1954 godine. Malo je slika sa ove pruge. Evo jedne od tako rijetkih.

Jedna od "Maglićevih" lokomotiva snimljenu na pruzi prema Paležu.

Rijeka Bistrica ima dvije veće desne pritoke i to rijeku Govzu i rijeku Otešu što se vidi iz slijedeće karte.
U željezničkoj stanici "Maglića" u Ratajima pruga se razdvajala na dva dijela i to: 1 – prema rijeci Govzi i Paležu i 2 – rijeci Oteši.
Već je Radivoje u jednom pregledu dao podataka da je ova pruga uz Otešu izgrađena poslije rata u dužini od 11 km. Mislim da je kasnije ova pruga produžena. Obadvije ove pruge vodile su prema Zelengori ali iz različitih pravaca. Na karti: 4 – pruga JŽ uz rijeku Bistricu prema željezničkoj stanici Miljevina i 3 – pruga rudnika uglja u Miljevini.

Na slici dole "Maglićeva" kompozicija u stanici Rataje.
Pruga Brod na Drini - Tjentište vro brzo je bila ukinuta, odmah nakon otvaranja magistralnog puta Foča - Gacko, pa o ovoj pruzi ima i najmanje
informacija.

"Maglićeva" kompozicija prolazi kroz stanicu u Miljevini krećući se prema Ratajima.

Velika količina oblovine na brani Granik u Brodu na Drini. Ona se dizalicama izvlačila u vagone i dalje prugom preko mosta transportovala u "Maglićeve" pilane.

Na forumu zeljeznice.net zelezocestnik postavio je ovaj novinski tekst o ukidanju "Maglicevih" zeljeznica.

Odličan tekst Miladine!

Jedna od "Maglićevih" lokomotiva.
Ovo je lokomitva "TEJA" koja se spominje u tekstu, a koja se danas nalazi kod manastira u Dobrunu.