Igor Legaz piše:Napokon sam nabavio dugo tražene spise. Radi se o najvažnijem prometom projektu, zamišljenom na Balkanu, u povijesti.
Kad su
Geiger i
Lebret 1869. započeli izradu idejnog "projekta svih projekata", nije postojala pouzdana kartografska osnova. Pogotovo je veliki problem predstavljao nedostatak visinskih podataka, tako da su tada po prvi put, na teritoriju BiH, geodetskim metodama određivane visine. Zato je projekt (koji mi je pri ruci) zbilja nevjerojatan.
Iz te rečenice se saznaje da je Austrougarska (do 1882.) imala u planu da se Banja Luka, poveže željeznicom s Travnikom, preko Jajca.
Pretpostavljam, da je ta pruga, bila zamišljena kao normalnotračna, odnosno kao nastavak postojeće normalnotračne pruge Dobrljin - Banja Luka, koju je Sultanat dovršio 1872. godine.
Iz te rečenice, također, vidljivo je definitivno odustajanje od gradnje pruge preko "Usko pass", ali je ostalo je otvoreno pitanje, kako su zamislili svladat Komar na "normalnotračni način"?
Ponavljam da je austrijski oficir Jan Rośkiewicz (Poljak iz ukrajinskog dijela Galicije) Bosnu i Hercegovinu obišao 1863. i 1864., svoja zapažanja zapisao je u "Studien über Bosnien und die Herzegovina", objavljenom 1868. godine. Taj njegov kapitalni rad sadrži i kartu BiH, kojom su se Geiger i Lebret, vjerojatno, služili, kad su 1869. započeli rad na terenu.
Odmah valja istaknuti da je Jan Rośkiewicz "prokrstario Bosnu" kriomice, pa se služio prostim skiciranjem i upotrebom primitivnih sredstava za snimanje terena (kompas i sat), tako da njegova karta nije mogla bit precizna (naročito se to odnosi na izmjere nadmorskih visina).
Međutim, kad je Moritz von Hirsch, 1869. ishodio koncesiju od Sultanata da izgradi normalnotračnu prugu Novi - Mitrovica (Bosanski Novi - Kosovska Mitrovica), onda je on mogao uputiti svoje "radne brigade" da u BiH legalno istražuju i mjere, pa su tako, inženjeri Geiger i Lebret, raspolagali mnogo ozbiljnijom opremom (univerzalni nivelmanski instrument za mjerenja visina, teodolit za određivanje udaljenosti i kutova, letve, padomjeri, aneroidi, dva mala geodetska stola, ...).
Plod rada
Geiger & Lebret je povijesni Längenprofil (rađen 1869. i 1870.) koji mi je pred očima.
Iz detalja legendarnog
Längenprofil se vidi da je za normalnotračnu prugu (Bosanski)
Novi - (Kosovska)
Mitrovica, kilometražna
0 (nula) postavljena u "
Station Novi", pa tek onda slijedi "
Unna".
Dakle, za stanicu Novi (Bosanski Novi), Geiger i Lebret su planirali da bude na lijevoj obali Une (u Hrvatskoj)!
Također, Geiger i Lebret su na "Längenprofil" jasno ukazali zbog čega nije dobra "glavna" zamisao da pruga, od Jajca do Travnika, "ide" preko Karaule.
Kad se u Dinaridima spomene "Wasserscheide" (Waßerscheide), već ta riječ, projektantima niskogradnje izaziva veliku glavobolju.
Njihov "Längenprofil" popraćen je studijom, ispisanom na 13 stranica.
Ja ću se potruditi da kompletnu "
Studien über Bosnien, Herzegovina und die bosnischen Bahnen" predstavim ovdje, ali (opet ponavljam) da na ovom forumu nedostaje poglavlje "Neostvareni balkanski projekti", pa će mi bit problem gdje postaviti dijelove.
Najveća poteškoća će mi biti predstaviti Längenprofil, jer je velikog formata, a sadrži mnoštvo detalja.
Zanimljivo je (za sad samo) spomenuti da su za tu normalnotračnu prugu, Geiger i Lebret planirali Drinu premostit između Ustiprače i Međeđe.