FORUM LJUBITELJA ŽELEZNICA

Ovu skicu kolodvora Sarajevo je 1892. objavio Franz Pfeuffer

Geiger i Lebret su 1870. dovršili idejni projekt normalnotračne pruge: Dvor na Uni - Bosanski Novi - Banja Luka - Jajce - Vitez - Busovača - Kiseljak - Blažuj - Sarajevo - Gorovići - Prača - Ustiprača - Strgačina - Priboj na Limu - Prijepolje - Kosovska Mitrovica.

Međutim, splet (političkih) okolnosti bio je protiv realizacije najlegendarnijeg niskogradnog projekta, u povijesti Balkana.

Na Längenprofil "projekta svih projekata", Geiger i Lebret su zacrtali stanicu Blažuj.

Izdvojio sam sam dionicu od Lašve do Miljacke, radi identifikacije lokacija zamišljenih stanica, zato jer su Geiger i Lebret pretežno griješili prilikom zapisa naziva lokacija (na primjer: "Blasni").

Zacrtana stanica "Tunič", zapravo je: Turići, južno od Turbe.

Stanica "Vites" je: Vitez, zapis "Lasiva" je pozicija gdje je zamišljeno napravit most na Lašvi, a stanica "Busovac", je Busovača.

Kroz Busovaču protječe rijeka Kozica, u koju utiče rijeka Klokoti. Pokraj korita tih rijeka Geiger i Lebret su zamislili trasu normalnotračne pruge Dvor na Uni - Sarajevo - Kosovska Mitrovica.

Na vododijelnici (nadmorska visina 555 m), između rijeke Klokoti i rijeke Mlava, Geiger i Lebret su zamislili da bude "Wasserstation".

Ta stanica je zamišljena pokraj Šehitluka (na detalju karte: "Šeitluci").

Nakon stanice "Wasserstation", pruga je zamišljena da "ide" niz rijeku Mlavu, pa uz Fojničku rijeku i uz Lepenicu, do Kiseljaka.

Oznaka "Lepanica" na Längenprifil je, naravno, rijeka Lepenica, koju treba premostiti ("malo") uzvodno od Kiseljaka.

Geiger i Lebret su osmislili stanicu na vododjelnici između rijeke Lepenica i rijeke Žujevina. Tu stanicu su označili: "Ravin".

Ja sam pripadajuću lokaciju identificirao kao: Ravnić, a nalazi se jugozapadno od Kobiljače ("Kobila Glava").

Najteže mi je bilo odrediti lokaciju stanice, koju su u Längenprofil, Geiger i Lebret, označili kao "Malin". Ta stanica je zamišljena da bude, na (oko) 500 m.n.v.

Međutim, sličnog toponima (hidronima), nema pokraj rijeke Lepenice.

Moje tumačenje je: Mlin, zato jer blizu "kote 505" ima mlinova na Lepenici, tu je most preko rijeke, kao i džamija, a na karti nije napisan određen naziv lokacije.

Ta lokacija je logičan izbor za stanicu vlaka, pogotovo jer se nalazi "na pola puta" između (zamišljene) stanice "Kiseljak" i (zamišljene) stanice "Ravnić".

Kameni železnički most preko rekeDrine u blizini stanice i planine Prenj :

PECELJ piše:Kameni železnički most preko reke Drine u blizini stanice i planine Prenj:

Rijeka je Glogošnica (lijeva pritoka Neretve). U blizini je i selo Glogošnica. Viadukt je i danas u dobrom stanju i koristi se, ali je donji dio stubova potopljen akumulacijskim jezerom "Grabovica", koje je uništilo predivan kanjon.

Tačno tako g.Igore ! Tek na detaljnijim kartama se pominje reka Glpgošnica.

Ispravno sam identificirao!

Igor Legaz piše:Najteže mi je bilo odrediti lokaciju stanice, koju su u Längenprofil, Geiger i Lebret, označili kao "Malin". Ta stanica je zamišljena da bude, na (oko) 500 m.n.v.

Međutim, sličnog toponima (hidronima), nema pokraj rijeke Lepenice.

Moje tumačenje je: Mlin, zato jer blizu "kote 505" ima mlinova na Lepenici, tu je most preko rijeke, kao i džamija, a na karti nije napisan određen naziv lokacije.

Ta lokacija je logičan izbor za stanicu vlaka, pogotovo jer se nalazi "na pola puta" između (zamišljene) stanice "Kiseljak" i (zamišljene) stanice "Ravnić".

Jan Rośkiewicz je na karti BiH (koja je objavljena 1868.), napisao: "H. Malin".

Nema sumnje, to je "Mlin" , a han je, vjerojatno: "Čiča".

Naziv, zapravo, nije toliko važan. Bitno je da sam pravilno identificirao lokaciju gdje su Geiger i Lebret zamislili da bude stanica normalnotračne pruge: Dvor na Uni - Sarajevo - Kosovska Mitrovica.