Pruga Split - Klis - Sinj (Sinjska Rera)

Sve o prugama uskog koloseka u Hrvatskoj
Jaguar
Šef stanice
Poruke: 339
Pridružen: 27 Jan 2017, 14:44

Re: Pruga Split - Klis - Sinj (Sinjska Rera)

Porukaod Jaguar » 13 Mar 2017, 21:28

Spalato-Bahn [nikad ostvaren plan]


Elmar Oberegger piše:
Die Haupt-Funktion dieser Bahn hätte ursprünglich darin bestanden, Bosnien-Herzwegowina via Split an die Adria heranzuführen. Der entscheidende Abschnitt von Bugojno nach Split wurde jedoch niemals vollständig umgesetzt. Ursprünglich sollte dieser sowohl via Sinj als auch via Arzano verlaufen. Tatsächlich hergestellt wurde jedoch nur der Abschnitt Split - Sinj (1903). Später nahm man von der Herstellung der Verbindung Sinj - Bugojno überhaupt Abstand und wies dem Nordabschnitt der Sinj-Bahn die Funktion einer Zweigbahn zu.

Der nach 1945 geäußerte Plan, eine moderne Eisenbahnlinie von Sarajevo nach Split zu errichten, blieb ebenso unverwirklicht.



Kad gledam ovu skicu, moram istaknuti:

Svi putovi vode preko Kupresa!

Onaj, tko je barem jedanput bio na Kupresu, lako će shvatiti, zbog čega je pruga Split - Bugojno, spala samo na fragment, šaljivo zvan: "Rera".
Prilozi
EO.jpg
EO.jpg (78.97 KiB) Pregledano 100 puta

Jaguar
Šef stanice
Poruke: 339
Pridružen: 27 Jan 2017, 14:44

Re: Pruga Split - Klis - Sinj (Sinjska Rera)

Porukaod Jaguar » 14 Mar 2017, 10:45

Valentin Putanec piše:

2. Potvrde za dijalektizam rera i izvedenice

2.1. Na splitskom području nalazimo opće poznat podrugljiv distih o Sinjanima:

Kad Sinjani zapivaju Rere,
Jedan piva, a drugi se dere.

Tumačenje distiha može biti dvojako: ako se Rere čita kao rere, tj . kao uzvik, radilo bi se o nekom refrenu koji se javlja na kraju pjesme. No, bolje je ipak uzeti da je riječ o etniku Rera koji se daje Sinjanima. Da se to tumačenje može uzeti u obzir, dokazuje naziv željeznice "Stara Rera" koji se još i danas upotrebljava za željeznicu na pruzi Split-Sinj (tako je autor čuo na TV, dne 15.1.1999).

2.2. Vinko Žganec u Enciklopediji Jugoslavije (6,1956:227) naziva dvopjev s distihom u sinjskom kraju rera: "Posebna vrst polifonije su dijafonija tzv. rere i gange na imotskom kraju." I Mijatović (str. 16) navodi da je rera način pjevanja sličan gangi te da se pjeva po Dalmatinskoj zagori, otprilike na području Cetina-Krka.

2.3. Da je postojao podrugljiv naziv Rera (dakako, u vezi s našim rezultatima o prostiranju ovog dijalektizma, ne samo u vezi sa Sinjanima), dokazuju prezimena koja susrećemo u Hrvatskoj: Rera je prezime u Bužanima u Lici (zabilježeno 1487, cf. AR, s. v.). Izvedena su prezimena odatle: Rereka (Lošinj), Rerečić (Lošinj).


4. Prostiranje termina rera i ganga

4.1. Vrlo nam se važnom čini činjenica da se ta dva termina u vezi s dvopjevom istog oblika danas geografski odnose na dva određena hrvatska i bosanska kraja:

a. rera je centrirana na terenu zapadne Dalmatinske zagore.

b. ganga je centrirana u Hercegovini (Imotski, Imotska krajina; šire: Duvno, Livno, Kupres).

4.2. Kao prezime Rera se susreće i šire (Lika, Lošinj), usp. 2.3.

4.3. Kao apelativ termin rera nalazimo čak na dubrovačkom području. Radi se o potvrdi koju nalazimo u dubrovačkim poslovicama 18. st. Poslovica glasi:

U hodže uči bukvicu a u rera ćurilicu.

Poslovica je dakako nastala iza 15. st. (hodža!), ali je termin rera na tom području morao postojati davno prije 15. st. Tumačenje se sastoji u tome da bukvica ovdje znači ćiriličko pismo, a ćurilica glagoljičko. Tumačenje se potvrđuje postojanjem u Dubrovniku i na dubrovačkom području termina presbyteri sclavici i presbyteri chiurillize kao dviju vrsta "slavenskih" svećenika koji se susreću na tom prostoru, uz "latinisantes" kao prestižnih. Prvi su (sclavici) upotrebljavali bosančicu, a drugi (chiurilliza) pismo sv. Ćirila, tj. glagoljicu (za sve cf. M. Dinić, Slovenska služba božja na teritoriju Dubrovačke republike u srednjem veku, PPP 14, 1934; isti, Chiurilliza slovenskih popova dubrovačke građe, PPP 26, 1969; M. Pantelić, Glagoljski brevijar popa Mavra iz 1460, Slovo 15-16, 1965, osobito str. 103-104: "glagoljaš" pop Mavar boravi na dubrovačkom području od 1471. do 1483; međutim, vrlo je rano, oko 1627, potvrđeno i obrnuto značenje termina, tj. bukvica = glagoljica, a ćurilica = ćirilica, tj. bosančica, cf. J. Jurić u Croatia sacra 4, 1934, str. 147-148, i Starine JAZU 24, str. 17-19). To znači da se u toj poslovici hoće reći da je dotični čovjek prevrtljivac (dakle lažac) koji želi biti uz dvije strane, upravo ni uz jednu. U svakom slučaju ta potvrda s dubrovačkog područja dokaz je da je termin rera nekada bio lociran na mnogo širem području nego što je to danas.

4.4. I termin ganga je nekada bio rasprostranjen na mnogo širem području nego danas: susrećemo ga na terenu Krka, i to sa značenjem koje je prvotno (općenito značenje 'pjevanje'), usp. ovdje 3.4. Ostaje nejasan slučaj nadimka Gangar danog "Ciganinu", usp. ovdje 3.3.


5. Etimologija termina rera

5.1. Termin rera prostirao se nekada (usp. ovdje 4.1.-4.3.) od Dubrovnika do Istre, te u unutrašnjosti te linije, a danas je centriran na terenu Dalmatinske zagore (središte: Sinj).

5.2. Za proučavanje etimologije te riječi najvažniji nam se čini podatak da se radi o riječi sa šireg supstratskog "ilirskog" terena, pa nam to može biti putokaz u istraživanju njezine etimologije. Teško bi se moglo reći da se opozicija rera prema ganga odnosi na neko supstratsko etničko razgraničenje. Za to bi možda mogao biti dokaz u tome da se, navodno, "ilirski" sufiks -as u antroponimiji susreće na oba terena: u Imotskom imamo prezimena Brnas, Maras, Milas, Munjas, Vitas, a u Sinju nalazimo Lelas, Maras, Matas, Perasović (za ilirski sufiks -as usp. Mayer II, 248-249: tipovi su Beuzas, Dazas, u kosim padežima -antis; za naša prezimena usp. LP, s. v.).

5.3. P. Skok u ERHS ne obrađuje ni apelativa rera, ni prezimena Rera. V. Mažuranić u Prilozima (str. 1244) slaže se jedino s Jirečekom, koji je kazao da se radi o riječi neslavenskog podrijetla. Od etimološkog određenja spominjem mišljenje Đ. Daničića (cf. AR 13, 886), koji misli da se radi o prekrajanju prvotnog Rera za Hercegovac. No, to je sigurno krivo jer Rere nisu u Hercegovini (tu se pjeva ganga), nego u sinjskom kraju kod Splita.

5.4. U vezi sa spominjanjem značenja 'prevrtljivac', koje vidi ovdje pod 4.3., možemo povezati tu riječ s "ilirskim" jezikom, koji u paralelnom albanskom ima čitavu seriju uz korijen ie. ar "lagati" (Pokorny): alb. rrenë f., e rremë f "laž", rremës/rremacak (Leotti) "lažac"; s rotacizmom (n > r) alb. rrenë daje u supstratu rere. Problem je jedino u tome kako je na našoj obali došlo do rotacizma ako se on u albanskom javlja u Toska (južni dijalekt), a ne u Gega (sjeverni dijalekt), koji nemaju rotacizma (cf. P. Skok, A propos du nasalisme et du rhotacisme roumaino-albanais, AA 2, 1925, 325-340). Prema tome moramo zaključiti da je ovaj "albanizam" (=ilirizam) k nama došao posredovanjem "rumunjskog" jezika (= romanski jezik; teren: Hrvatska, Bosna, Crna Gora), koji taj rotacizam ima. P. Skok citira u svom radu slučaj lat. fontana "izvor, puč" > (Krk, toponimi) Funtura i Fintira (cf. AA 2, 333). Drugim riječima, na terenu od Istre do Dubrovnika postojala je u prapovijesti "ilirska" riječ *rene, koja pod utjecajem nekog romanskog jezika daje našu današnju superstratsku riječ rere (odatle onda i rera u Sinju i Dubrovniku, Rera u Sinju i prezime Rera na Lošinju).

5.5. Nastaje pitanje zašto se onda katolički svećenik glagoljaš u dubrovačkoj poslovici 18. st. zove rera (usp. ovdje 4.3.). Po mojem mišljenju, to je dokaz da je taj termin (rera) prvotno, prije dolaska Slavena u te krajeve, ili i paralelno s mjestimičnim slavenskim suživotom, označivao "ilirsku" etničku skupinu koja se romanizirala (najvjerojatnije se radi o Ilirima uz urbana središta). Kasnije se termin uzima za označivanje 'katolik (= pripadnik "rimske" vjere)' > (u Dubrovniku) 'katolički svećenik glagoljaš (= priznaje Rimsku crkvu, iako je glagoljaš)', sve u odnosu na 'čovjek ortodoksne (= pravoslavne) vjere' > 'ortodoksni svećenik (= bukvica)' .

5.6. Termini rera i izvedenice mogli su nastati u vremenu kada se Iliri nakon dolaska Rimljana pod utjecajem njihove kulture romaniziraju i velikim dijelom napuštaju svoj ilirski jezik. Odnosi se taj termin na onaj dio jadranske populacije koji prihvaća romanski jezik, za razliku od one populacije koja, zbog raznih razloga (u prvom redu zbog udaljenosti od urbanih središta), ostaje ilirska, tj. nije se romanizirala. Dakako, naknadno će se morati odgovoriti i na pitanje da li se i koliko se pod našim "ilirskim" mora podrazumijevati i neki dio slavenskih etničkih skupina (usp. u mene, Ubikacija klasičnih toponima SISOPA i SOROGA u Zagreb i pitanje prisutnosti Slavena na Balkanu u 1. st. naše ere, Zagreb 1992).






Prilog 3

Dionica Split - Dicmo

Ucrtane su dvije industrijske žičare cementare (Iynad Vranjica)


Prilog 2

Dionica Koprivno - Sinj


Prilog 1

Područje planirane posljednje dionice "Spalato-Bahn"
Prilozi
Kupres.jpg
Kupres.jpg (253.83 KiB) Pregledano 87 puta
Sinj.jpg
Sinj.jpg (237.05 KiB) Pregledano 87 puta
Split.jpg
Split.jpg (241.8 KiB) Pregledano 87 puta

Jaguar
Šef stanice
Poruke: 339
Pridružen: 27 Jan 2017, 14:44

Re:Spalato-Bahn

Porukaod Jaguar » 17 Mar 2017, 21:03

Ovako su zamišljali dionicu Vrila - Bugojno
Prilozi
Vrila.jpg
Vrila.jpg (85.09 KiB) Pregledano 57 puta

Jaguar
Šef stanice
Poruke: 339
Pridružen: 27 Jan 2017, 14:44

Re: Spalato-Bahn

Porukaod Jaguar » 18 Mar 2017, 10:26

Jaguar piše:
Spalato-Bahn [nikad ostvaren plan]

Svi putovi vode preko Kupresa (prilog 1)!

Onaj, tko je barem jedanput bio na Kupresu, lako će shvatiti, zbog čega je pruga Split - Bugojno, spala samo na fragment, šaljivo zvan: "Rera".


Nije bilo lako osmisliti na kojem mjestu povezati Mračaj (crnomorski sliv) i Botun (jadranski sliv) u Kupreškom polju (prilog 2).

Jedna od ideja je bila da se kroz Lupoglavu (prilog 3) prokopa tunel duljine 700 m (na 1200 mnv).
Prilozi
EO.jpg
EO.jpg (78.97 KiB) Pregledano 50 puta
Botun.jpg
Botun.jpg (187.34 KiB) Pregledano 50 puta
Lupoglava.jpg
Lupoglava.jpg (133.42 KiB) Pregledano 50 puta

Jaguar
Šef stanice
Poruke: 339
Pridružen: 27 Jan 2017, 14:44

Re: Spalato-Bahn

Porukaod Jaguar » 18 Mar 2017, 10:46

Koliko je zahtjevno bilo prokopati tunel kroz Lupoglavu, pokazuju idejni projekti za prokop tunela kroz Stožer, duljine 1200 m (čak 500 metara dulji od zamišljenog kroz Lupoglavu), a na 1200 mnv.

Ali, ni ideju o tunelu kroz Stožer nije bilo lako realizirati, pa su postojale čak tri varijante.

Izuzetno težak teren, a zime žestoke i duge.
Prilozi
Stozer1.jpg
Stozer1.jpg (122.47 KiB) Pregledano 48 puta
Stozer2.jpg
Stozer2.jpg (114.65 KiB) Pregledano 48 puta
Stozer3.jpg
Stozer3.jpg (113.02 KiB) Pregledano 48 puta


Povratak na “Nekadašanje pruge uskog koloseka U Hrvatskoj”

Ko je na vezi

Korisnika pregleda ovaj forum: Nema registrovanih korisnika i 1 gost