Moja pretpostavka je da je išla od žel.stanice pa onda ulicama grada. Verovatno je služila za dovoz robe do žel.stanice i dalju isporuku uzanom prugom do Kraljeva i Stalaća za snabdevanje svojih trupa na Južnom frontu.
Nešto sličmo smo videli i na slici g.ivanjz sa utovarom one sitne stoke u vagone na stanici.
Da li je bilo lokomotive na ovoj dekoviljskoj pruzi ili je vuča bila s akonjima ostaje pitanje ?
- 108_001 Uzice 1917.jpg (195.19 KiB) Pregledano 2172 puta
- 102_001.jpg (248.63 KiB) Pregledano 2172 puta
Pruge uskog kolosijeka mogu biti izgrađene kao stalne ili kao privremene (na površinskim kopovima, jalovnicima, manjim otkopima i dr.) U privremeni spada i tzv. dekoviljski kolosijek, kojemu naziv potječe od Francuza Decauvillea (1889) koji je dokazao uporabljivost kolosijeka širine 600 mm za lokomotivski i putnički promet. Radnim ili dekoviljskim kolosijekom smatra se onaj privremeni kolosijek koji se sastoji od gotovih okvira dužine 1,25 do 5 m, načinjenih od tračnica, koje su zakovane na malim željeznim pragovima. Takvi se okviri dovezu na mjesto postavljanja pruge, poredaju na pripremljenom terenu po osi trase, najjednostavnije se spoje, a zatim se kolosijek poravna i uredi. Ovakvi su se kolosijeci ranije koristili u kamenolomima i na većim gradilištima, te na drugim mjestima, gdje se radilo o masovnom prijevozu kamena, šljunka, zemlje i drugog građevnog materijala, zatim pri dovozu uglja i odvozu pepela na termoelektranama, istraživačkim radovima u tvornicama i na skladištima. Rijetko se radni kolosijek postavljao sa zastorom. U kamenolomima i na šljunčarama morao se kolosijek često bočno pomicati. Kad se završio rad kolosijek se demontirao odbvozio na drugo radilište ili u skladište.
